top of page
  • Writer's pictureArmin Sijamić

Multipolarni svijet: Guterresovo priznanje i upozorenje da svijet ide ka katastrofalnim sukobima

Od raspada SSSR-a brojne države koje ne pripadaju Zapadu govore o multipolarnom svijetu kao potrebi, a posljednju deceniju novi poredak percipiraju kao realnost. Priznanje da svijet postaje multipolaran nije često od strane zvaničnika sa Zapada, ali prošlog petka i to se desilo.

Foto: António Guterres


Generalni sekretar Ujedinjenih nacija uoči samita G20 održanog u Indiji je o tome govorio. Samit G20 (devetnaest najrazvijenijih ekonomija svijeta plus Evropska unija i od prošle sedmice Afrička unija) koji je održan u New Delhiju po mnogo čemu je bio zanimljiv i značajan. Pored brojnih bilateralnih sporazuma koje su sklopile države učesnice, zajedničke deklaracije o Ukrajini i očitih i očekivanih podjela među učesnicama samita, pažnju je privukao generalni sekratar Ujedinjenih nacija António Guterres.


Iako Guterres svojom funkcijom predstavlja sve države članice UN-a, ipak ovaj portugalski socijalista pripada Zapadu i otuda je dobio podršku da bude generalni sekretar UN-a u dva mandata. Njegovo obraćanje novinarima u petak, dan prije početka samita lidera najrazvijenijih država svijeta, bilo je poprilično neuobičajno čak i za generalnog sekretara UN-a koji svojim izjavama pokušava probuditi lidere i motivisati ih da zajednički rade.


Nefunkcionalna porodica


„Ako smo zaista jedna globalna porodica - danas ličimo na prilično nefunkcionalnu“, rekao je Guterres novinarima. „Podjele rastu, tenzije se rasplamsavaju, a povjerenje erodira, što zajedno podiže bauk fragmentacije, a na kraju i konfrontacije“, nastavio je.


„Ovo lomljenje bi bilo duboko zabrinjavajuće u najboljim vremenima, ali u naše vrijeme to znači katastrofu“, dodao je Guterres. „Naš svijet je u teškom trenutku tranzicije. Budućnost je multipolarna, ali naše multilateralne institucije odražavaju prošlo doba.”


Ove Guterresove riječi rijedak su primjer priznanja sa Zapada da se svijet ubrzano mijenja i da se postojeći međunarodni poredak mora promjeniti. Nema sumnje da bi ove riječi sa radošću potpisali vlasti Kine, Rusije, Indije i brojnih drugih država širom svijeta.


To se posebno odnosi na države tzv. „globalnog juga“ koje imaju najveći procenat svjetskog stanovništva, mnoštvo resursa, ali malo uticaja i ekonomske moći. One Zapadu zamjeraju da ne želi da promjeni poredak koji je uspostavljen nakon Drugog svjetskog rata, kada su pobjednici dogovorili međunarodni politički i finansijski okvir.


Pored kontrole tokova novca preko Svjetske banke i Međunarodnog monetarnog fonda, Zapadu su pripala tri mjesta u Vijeći sigurnosti UN-a. Tako u Vijeći sigurnosti nema Japana, Njemačke, Indije, odnosno treće, četvte i pete ekonomije svijeta. Nema niti jedne većinski muslimanske države, niti jedne afričke, bliskoistočne ili južnoameričke. Ove godine Indija je postala najmnogoljudnija država i dugo je „najveća demokratija na svijetu“. Nema ni Italije, Kanade i Brazila koje imaju veće ekonomije od Rusije.


„Globalna finansijska arhitektura je zastarjela, nefunkcionalna i nepravedna. To zahtijeva duboku, strukturnu reformu, a isto se može reći i za Vijeće sigurnosti Ujedinjenih nacija“, rekao je Guterres.


Stečenu prednost 1945. godine Zapad ne želi ispustiti, što smeta mnogim državama. Reformu UN-a i drugih međunarodnih organizacija te države traže, ali nema naznaka da će do toga skoro doći. Zato su proteklih decenija nastale brojne organizacije koje se suprostavljaju postojećem poretku, poput Šangajske organizacije za saradnju (ŠOS) ili BRICS-a.


Podjele su očite, pa Guterres upozorava na „fragmentaciju“ i „konfrontaciju“ velikih sila, što bi moglo dovesti do „katastrofe“. On je pomenuo i nedostatak dogovora velikih sila o klimatskim promjenama koje sve više uzimaju zamaha. Brojne države se suočavaju sa sušom, a neke otočne i priobalne države doslovno nestaju jer se podiže nivo mora.


Samit je pokazao da je sve teže na jedno mjesto dovesti lidere velikih sila. U Indiju nije došao ruski predsjednik Vladimir Putin i kineski predsjednik Xi Jinping. Ako znamo da su vojni budžeti velikih sila na rekordnim nivoima, onda su Guterresova upozorenja još alarmantnija.


Poziv na promjene


Guterresov nastup je svojevrsni poziv za prihvatanje drugačije realnosti i činjenice da svijet nije isti kao prije nekoliko decenija. Generalni sekretar UN-a nema sumnje da je „budućnost multipolarna“ te da se postojeće svjetske institucije i pristupi međunarodnoj politici moraju mijenjati.


Izrečeno uoči samita na kome su se okupile države koje čine oko 85 posto svjetskog BDP-a i dvije trećine svjetske populacije ima dodatnu vrijednost. Također, to što je izrečeno u Indiji, državi koja pokušava da dobije stolicu u Vijeći sigurnosti UN-a, posebno je važno.


Slučaj Indije pokazuje da se u svijetu međunarodne politike ništa ne podrazumjeva i da gotovo da nema nikakvih garancija. U oktobru 2020. godine indijski premijer Narendra Modi u obraćanju Generalnoj skupštini UN-a pitao je koliko dugo traje reforma te međunarodne organizacije i kada će njegova zemlja dobiti ulogu koju zaslužuje. Na samitu G20 Modi je još jednom istakao želju da Indija dobije mjesto stalne članice u Vijeću sigrunosti.


Nastojanje New Delhija da dobije mjesto u Vijeću sigurnosti UN-a ranije je podržao Washington, ali je istakao da se tome protivi Kina. Istovremeno, Indija je s Kinom kroz BRICS i ŠOS pokušala poljuljati dominaciju Zapada.


Ovaj primjer pokazuje da multipolarni svijet neće donijeti potrebne promjene ukoliko pristup ostane isti. Razumjevanje multipolarnosti kod stratega u Pekingu i Moskvi ogleda se u tome da različite sile dobiju dijelove svijeta kojima će upravljati, a onda između sebe da postave globalni okvir. To bi možda bio korak unazad, jer bi neke države tako ostale „zarobljene“ na duži vremenski rok kod velikih sila koje uspostavljaju pravila igre u svom dvorištu.


Sljedeće sedmice održava se novo zasjedanje Generalne skupštine UN-a, što će biti nova prilika da se o ovome pitanju, barem daleko od očiju javnosti, ponovo razgovara. Malo je vjerovatno da će obraćanje Guterresa u New Delhiju nekoga ubjediti da djeluje, iako je svima jasno da se sukobi velikih sila zaoštavaju.


Postojeći svjetski pored je uzdrman, a malo je ideja kako ga napraviti boljim i održivim na duže staze. U pomenutom obraćanju ni Guterres nije govorio kako taj problem riješiti, ali je konstatovao da svijet ima veliki problem i da je tranzicija moći u toku.



Tekst je ranije objavljen na portalu nap.ba.

 

留言


bottom of page