Proteklih sedmica postalo je očigledno da je Ukrajina pokrenula dugoočekivanu ofanzivu u namjeri da potisne rusku vojsku sa područja koje su zauzeli protekle godine. Niz manjih operacija odvijao se širom zemlje, a o čemu je ruska strana više puta izvjestila. Konačno, početak ofanzive potvrdio je i Kijev, ali i dio država Zapada koje snažno podupiru Ukrajinu.
Još od kraja zime govorilo se o ukrajinskoj ofanzivi koja će početi čim to vremenski uslovi dozvole. Ukrajinsko rukovodstvo je tvrdilo da će do ofanzive doći, ali da im za organizaciju tako velike operacije treba vremena, još obučenih trupa i još više oružja sa Zapada, posebno oklopnih vozila, raketa dugog dometa, sistema protivvazdušne odbrane i borbenih aviona. Predsjednik Volodimir Zelenski je govorio mjesecima da do ofanzive može doći u bilo kojem trenutku, ali je odbio govoriti o bilo kakvim vremenskim okvirima, što je i razumljivo.
Nekoliko mjeseci kasnije postalo je jasno zašto je Ukrajina oklijevala sa početkom operacije. Vještini i hrabrosti ukrajinskih vojnika svjedočili smo više puta od početka ruske agresije, pa uzrok oklijevanja tu ne treba tražiti. Ukrajinci su naprosto procijenili da njihova vojska, ako već nema vazdušnu nadmoć, mora imati više trupa i bolje oružje, jer je ruska vojska dobro ukopana i čeka ukrajinsku kontraofanzivu.
Presijecanje kopnene veze
Da je često lakše se braniti nego napadati nije nikakva tajna. To se posebno odnosi na situacije kada strana koja se brani ima vremena da pripremi svoju odbranu i ima resurse koji joj omogućavaju da izvršava planirano. Ruska vojska, koja je od početka agresija patila zbog nedovoljnog broja vojnika na terenu, sada je došla u situaciju da joj brojnost trupa određeno vrijeme neće predstavljati problem budući da je Ukrajina ta koja napada.
Dobro utvrđena ruska vojska raspoređena je u nekoliko odbrambenih linija i očekuje napade. Stručnjaci procjenjuju da probijanje samo jedne od tih linija Ukrajini neće značiti mnogo, odnosno da prave borbe dolaze tek nakon toga. U proteklim danima ukrajinska vojska je oslobodila nekoliko sela i potisnula ruske trupe na pojednim mjestima po nekoliko stotina metara.
To nije uspjeh koji pretjerano raduje Kijev, posebno ako se povjeruje ruskim izvorima o gubicima koje su pretrpili. Naravno, ruskim izvorima u ovome ratu ne treba pretjerano vjerovati, budući da su u proteklih sedamnanaest mjeseci više puta dokazali svoju neprofesionalnost. Međutim, ovaj put ruski izvori pokazuju kolone uništenih ukrajinskih oklopnih vozila. Tu su i video snimci sa zarobljenim njemačkim tenkovima Leopard i američkim vozilima Bradley. Da Rusi uspješno zaustavljaju početne ukrajinske napade govore i informacije iz Sjedinjenih Američkih Država odakle je poručeno da su u Ukrajinu proteklih dana poslali desetke novih borbenih vozila da nadomjeste gubitke.
Ovakav razvoj situacije na početku ofanzive nije iznenađenje, jer je mjesecima unazad bilo jasno šta je cilj ukrajinskih trupa. Kijev je tada, smatralo se, namjeravao da iz pravca grada Zaporožja krene ka Azovskom moru i tako odvoji Krim od Donbasa, odnosno da prekine glavne linije opskrbe Rusa u tom dijelu Ukrajine i na taj način snabdijevanje Krima i dijela južne Ukrajine svede na Krimski most koji je ranije bio napadnut i stavljen van upotrebe. Aprilska posjeta Vladimira Putina i Zelenskog tom dijelu fronta to je i najavila.
Vijesti koje proteklih dana stižu iz Ukrajine te tadašnje pretpostavke dodatno potvrđuju. Naime, na nekoliko mjesta Ukrajina, iz pravca Zaporožja i niza gradova i sela koji se protežu istočno sve do predgrađa Donjecka, napada ka Azovskom moru, tražeći najslabije tačke u ruskoj odbrani. Paralelno, u okolini Bahmuta ukrajinska vojska napada ruske položaje. Da li će ukrajinska vojska napasti na drugim mjestima u narednim danim ostaje otvoreno pitanje.
Prema pregovaračkom stolu
Da ukrajinska ofanziva u ovom trenutku nije operacija koja će u potpunosti razbiti ruske snage i natjerati ih u paničan bijeg, govore i izjave američkog državnog sekretara Antonyija Blinkena i generalnog sekretara NATO-a Jensa Stoltenberga. Oba su izjavila da Ukrajina bilježi napredak i da se ofanziva odvija uspješno, ali također su rekli da je svaki uspjeh na bojnom polju jako bitan za ono što će se desiti za pregovaračkim stolom i da će to
predsjedniku Zelenskom donijeti prednost.
„Uspjeh u kontraofanzivi bi učinio dvije stvari - ojačao bi njegovu poziciju za bilo kojim pregovaračkim stolom za kojim se pojavi, a mogao bi imati i učinak da se Putin konačno fokusira na pregovore o okončanju rata koji je započeo“, rekao je Blinken. Jučer, dan poslije Blinkena, Stoltenberg kaže, govoreći o ishodu ofanzive, „još je rano, ali ono što znamo je da što više zemlje Ukrajinci budu u stanju da oslobode, to će biti jači za pregovaračkim stolom“. Blinken i Stoltenberg su istakli da će nastaviti pomagati Ukrajinu. Novu pomoć NATO-a Stoltenberg je najavio za naredni mjesec kada će biti održan samit tog saveza.
Putin je također komentarisao ukrajinsku ofanzivu. On tvrdi da Ukrajina trpi velike gubitke i da je izgubila između 25 i 30 posto oklopnih vozila koje je Zapad dostavio. Dalje, Putin kaže da je Ukrajina počela da koristi rezerviste i da niti na jednom pravcu napada nije postigla značajne uspjehe. Samouvjerenost u držanje svoje vojske pokazao je i izjavom da neće biti novih mobilizacija u Rusiji. Poručio je da je Rusija spremna za mirovne pregovore, ali da je preduslov da Zapad prestane slati oružje Kijevu.
(Ne)očekivan ishod
Ukrajinska vojska će nastaviti svoju ofanzivu i u narednom vremenu i tražiće opipljiv uspjeh kako bi ubjedila Zapad da vrijedi i dalje slati pomoć, odnosno da je Rusiju moguće poraziti na bojnom polju. Zato se postavlja pitanje šta bi to moglo zadovoljiti Zapad i Ukrajinu u ovom trenutku. Kako stvari stoji i jedni i drugi bi mogli biti zadovoljni ako ukrajinske trupe pomjere ruske linije nekoliko kilometara, oslobode neki grad i stvore uslove za buduće operacije u ratu koji ovo godine ne može biti okončan na način da jedna strana drugu vojnički poptuno slomi.
Nema sumnje da će ukrajinska vojska pokušati da iskoristi svaku šansu i nanese udarac ruskim snagama koje su prešle u fazu odbrane. U međuvremenu, Zapad će i dalje naoružavati Ukrajinu da spriječi bilo kakve nove napade Rusije. U narednim mjesecima Ukrajina će dobiti i avione sa Zapada, a ofanziva koja trenutno traje vjerovatno će do tada biti okončana.
Produžavanje rata donosi gubitke i kako vrijeme odmiče zamor od sukoba će biti sve veći. To se podjednako odnosi na Ukrajinu i Rusiju. Pored toga što trpe ogromne gubitke u ljudstvu, gubici se gomilaju i u ostalim oblastima. Ukrajina je uspjela rat „prenijeti“ i na Rusiju, pa su sve češći napadi daleko iza fronta. Ni Moskva više nije nedostižna za Ukrajince.
Zato treba očekivati češće pozive za pregovarački stol i pravljenje izlaznih strategija za okončanje rata, posebno ako narednih mjeseci ne bude većih pomjeranja na frontu. U tom slučaju nastupaće diplomatija koja od 2014. godine ne može da pronađe dobitnu kombinaciju za obje strane, a ovaj put teritorija oko koje se dvije strane spore veća je nego ranije i rane su dublje.
Tekst je raniije objavljen na portalu nap.ba.