top of page
  • Writer's pictureArmin Sijamić

Izraelski napad na iranski konzulat u Siriji je poruka Damasku, Teheranu i Moskvi

U ponedjeljak je u Damasku u raketnom napadu uništen iranski konzulat, a trinaest ljudi je izgubilo život. Napadi na diplomatska i konzularna predstavništva svake države su rijetki incidenti, jer su de facto objava rata. Sirija, Iran i Rusija su za napad optužile Izrael, a Tel Aviv je odbio komentarisati. Dok se istražuju detalji napada vrijedi obratiti pažnju na neke događaje koji bi mogli biti dio mozaika zašto je Izrael izveo ovaj napad i šta je s tim želio postići.



Foto: Srušeni iranski konzulat u Damasku


Okršaj Izraela i Irana traje decenijama, a od napada Hamasa 7. oktobra dodatno se intenzivirao. Izrael je iskoristio napad Hamasa da se pokuša obračunati sa Iranom, posebno od onog trenutka kada su Sjedinjene Američke Države poručile da će braniti svog saveznika i pred njegove obale poslali nosače aviona. Ta izraelska kalkulacija do sada ne daje željene rezultate, posebno što Hamas još uvijek pruža otpor i što je Izrael pod sve većim kritikama država iz čitavog svijeta.


Proteklih mjeseci Izrael je, kao i Sjedinjene Države ranije, vršio ciljane likvidacije (pro)iranskih zvaničnika širom Bliskog istoka, očekujući da će Teheran posustati i tako prešutno Tel Avivu i Washingtonu dati pravo da nekažnjeno napadaju bilo koga u regiji.


Ali vrijeme kada je jedna sila na Bliskom istoku radila šta želi je iza nas i nema naznaka da će se skoro vratiti, dok regionalne sile pokazuju sve veću slobodu u svom djelovanju. Ipak, ima onih koji priželjkuju povratak vremena kada je Bliskim istokom dominirao Zapad, a Izrael bio zaštićen i djelovao je uz blagoslov najrazvijenijeg dijela svijeta.


Takav razvoj situacije Iran ne može dozvoliti. Pri tome i Iran ima svoje planove i ne sjedi skrštenih ruku, čekajući poteze rivala. Aktivnosti iranskih saveznika u Libanu, Siriji, Iraku i Jemenu govore da Teheran nije odustao od svoje ideje da sa Bliskog istoka potisne Sjedinjene Države i obračuna se s Izraelom. Teheran je pokazao da je spreman napasti i u susjednom Pakistanu koji je nuklearna sila, a na meti su od ranije američki i izraelski ciljevi.


Ova igra je mogla trajati godinama i vjerovatno bi išla na ruku Iranu u trenucima dok Zapad i saveznici dižu zidove prema Rusiji i Kini, odnosno dok se Sjedinjene Države sve više posvećuju Pacifiku i istoku Evrope, odnosno pomoći Ukrajini da se odbrani od ruske agresije.


Refleksije rata u Ukrajini


Ali napad na iranski konzulat je eskalacija ovog obračuna i čini se da vlada Benjamina Netanyahua želi pokazati Izraelcima, Washingtonu, Moskvi i Teheranu da su spremni ići u rat, odnosno da se bez borbe neće predati. Neki tvrde da ovakvim napadima Izrael želi isprovocirati Teheran na odgovor koji bi Washington uvukao u rat protiv Irana, čime bi sa sebe skinuli veliki dio pritiska.


Iako se čini da napad na iranski konzulat nema nikakve veze sa Moskvom, stvari stoje drugačije. Naime, Rusija ima trupe širom Sirije i sa Iranom osigurava opstanak Bashara al-Assada na vlasti. Rusija godinama Siriji pruža različite vrste pomoći, ali vodeći računa da ne naljuti Izrael s kojim ima odlične odnose.


Drugim riječima, Moskva je davala Damasku pomoć da pobijedi pobunjenike i terorističke grupe, ali ne i da ugrozi pozicije Izraela. Tako Moskva nije dala Siriji najbolje avione ili protivvazdušne odbrambene sisteme da zaštiti svoje nebo od napada Izraela. Vjeruje se da bi Rusija isporukom svojih najboljih protivazdušnih sistema, obzirom na malu udaljenost, Siriji dala mogućnost da prati i gađa izraelske avione još od trenutka kada polijeću s aerodroma. Silni zračni napadi Izraela, kao i posljednji na iranski konzulat, posljedica su i te odluke Moskve.


Međutim, stvari se mijenjaju. Od početka invazije na Ukrajinu Moskva vuče različite poteze koji su usmjereni protiv Izraela. Na primjer, nakon što je Izrael osudio rusku agresiju na Ukrajinu 24. februara 2024. godine, ruski izaslanik u Ujedinjenim nacijama Dmitri Polianski rekao je da je Moskva „zabrinuta zbog najavljenih planova Tel Aviva za proširenje aktivnosti naseljavanja na okupiranoj Golanskoj visoravni, što je direktno u suprotnosti sa odredbama Ženevske konvencije iz 1949. godine“, dodavši da je nepromijenjen „stav Rusije, prema kojem ne priznajemo izraelski suverenitet nad Golanskom visoravni koja je neotuđivi dio Sirije.“


U januaru ove godine Moskva je saopštila da njeni avioni patroliraju duž „linije Bravo“ na Golanskoj visoravni, koja služi kao zona razdvajanja između Sirije i Izraela. Podsjetimo, Izrael je okupirao dio Golanske visoravni nakon što ju je oduzeo od Sirije 1967. godine, a onda anektirao to područje, iako to međunarodna zajednica nikada nije priznala.


Rapoređivanje ruskih snaga između Izraela i Sirije upravo je ono što nedostaje Iranu u planovima da se bez većih gubitaka pozicionira na izraelske granice. Izrael tvrdi da se iranske snage već godinama raspoređuju uz granicu i da predstavljaju opasnost za Tel Aviv. Prisustvo Rusije u tom dijelu Sirije dao bi Irancima prijeko potrebnu zaštitu od zračnih i raketnih napada Izraela.


Novi rizici


Napadom na iranski konzulat Izrael je poručio svima u Siriji da mogu biti meta, uključujući najviše zvaničnike. Rusija je osudila napad i nazvala ga „neprihvatljivim“, a u osudama su se pridružile mnoge države, tvrdeći da se radi o kršenju Bečke konvencije o diplomatskim odnosima i kršenju međunarodnog prava.


Iranski ministar vanjskih poslova Hossein Amir Abdollahian rekao je da Iran drži SAD „odgovornim“ za napad „cionističkog entiteta“. Drugi iranski zvaničnici su najavili osvetu.


Dosadašnji izraelski napadi na iranske zvaničnike nisu prošli nekažnjeno, pa nema sumnje da će Teheran i ovaj put povući određene poteze. Kakvi će to potezi biti teško je reći, kao i razdvojiti ih od onoga što iranski saveznici u regiji već redovno rade. Naime, Iran na različite načine podržava Hezbollah, Huse, šiitske milicije u Siriji i Iraku, kao i zvanični Damask. Svi oni na različite načine Izraelu zadaju udarce.


Likvidacija trinaest osoba, od čega ih je šest iz Irana i sedam iz Sirije pokazatelj je da Izrael ne planira prestati provoditi zacrtane ciljeve. U napadu na konzulat život je izgubio visoki oficir Iranske revolucionarne garde Muhamed Zahedi, zajedno sa nekoliko svojih kolega. U napadu je oštećena i rezidencija iranskog ambasadora u Damasku. Sjetimo se da je 25. decembra prošle godine Izrael u Damasku u njegovoj rezidenciji ubio iranskog generala Razija Mousavija.


Izraelski napad na iranski konzulat mogao bi pokrenuti novu spiralu nasilja, čega se pribojavaju mnogi na Bliskom istoku. Posljednjih šest mjeseci pokazuje da u sukobu Izraela i Irana može biti ciljan bilo ko i bilo gdje. Suštinski to znači da zaštićenih ima sve manje, a bojno polje je sve veće. Zato sa posebnom pažnjom treba pratiti naredne ruske i iranske poteze u Siriji, odnosno njihovu odluku da li ojačati odbrambene kapacitete Damaska i tako spriječiti Izrael da izvodi napade.



Tekst je ranije objavljen na portalu nap.ba.

 

Comments


bottom of page