Izbori od kojih zavisi Mileijeva politika i Trumpova strategija prema Latinskoj Americi

Javier Milei od svog ulaska u politiku stvara situaciju u kojoj mu ishod njegovih politika uvijek donosi sve ili ništa. Argentinci će 26. oktobra na izborima o tome još jednom odlučiti.

Foto: Milei i Trump

Argentinski predsjednik Javier Milei šokira i onda kada je za njega to samo još dan na poslu. Njegova „šok terapija“ za posrnulu argentinsku ekonomiju postala je od regionalne i možda čak svjetske važnosti. Milei, samoproglašeni „anarho-kapitalista“ i „libertarijanac“, postao je u samo par godina važan za procese i van Argentine.

Ta važnost Argentine nije došla zbog toga što je predsjednik Milei svoju državu pretvorio u veliku vojnu silu, važnog ekonomskog aktera ili posrednika u sukobu trećih država. Naprotiv, Milei je Argentinu pretvorio u državu slučaj, gdje se testiraju razne ekonomske i druge politike.

Milei testira da li se država može voditi kao kompanija i da li se efikasnost može nadrediti čak i osnovnim životnim potrebama ljudi u nekoj državi. To nije liberalni kapitalizam koji svijet poznaje i koji pravi značajne razlike u prihodima najbogatijih i najsiromašnijih. Milei je otišao korak dalje i nema milosti ni prema bolesnim, starim, djeci..., pored toga što je ukidao ministarstva, agencije, resore, obračunavao se s „neradnicima“ i među radnicima na najtežim poslovima, brisao zakone i uredbe, ukidao socijalnu i svaku drugu pomoć.

Ovaj politički i ekonomski eksperiment mnogi pažljivo prate, razmatrajući da li Argentina i Argentinci to mogu podnijeti, odnosno da li to može funkcionisati u drugim državama.

Eksperiment je podržao i najbogatiji čovjek na svijetu Elon Musk, koji će nešto kasnije u administraciji američkog predsjednika Donalda Trumpa voditi Odjel za vladinu efikasnost (DOGE). Musk je probao samo dio Mileijevih mjera primijeniti u Sjedinjenim Državama, ali to je bilo previše i za biznismena i milijardera Trumpa.

Musk nije bio sam u tome. Mnogi američki biznismeni i medijske ličnosti stale su iza Mileija, a Trump ga je jednom prilikom nazvao svojim „omiljenim predsjednikom“. Oni su podržavali Mileija i kada je Trump bio van Bijele kuće, a to rade i sada.

Od izbora do izbora

Praćenje procesa u Argentini sa sigurne distance, u ovom slučaju iz Sjedinjenih Država, puno je ugodnije nego kada se to radi iz Argentine. Inflacija, masovni otkazi, politička nestabilnost, ekonomska kriza, protesti i predsjednik koji državu vodi kao da je televizijski reality program, samo su dio onoga što Argentinci moraju da trpe dvije godine.

Ali, Argentinci za to mogu kriviti samo sebe. Sve to im je Milei obećao u izbornoj kampanji, pozivajući ih da izdrže patnje prije nego Argentina ozdravi i ponovo postane bogata. Čak i oni koji ne žele da čuju njegov politički program mogli su u medijima vidjeti čovjeka kako psuje i prijeti te kako s pozornice maše motornom pilom obećavajući sječu čitavih ministarstava.

Milei je tada pobijedio u predsjedničkoj utrci, ali nikada nije dobio kontrolu nad nacionalnim parlamentom. To ga je onemogućilo da provede baš sve što je zamislio, pa će na izborima 26. oktobra pokušati da to promijeni. Dvije godine pred kraj njegovog predsjedničkog mandata to bi mogao biti momenat koji će njegovu političku karijeru okončati ili joj dati gorivo za nove borbe.

Međutim, nekim Argentincima je dosta Mileija. Dok država očekuje parlamentarne izbore 26. oktobra, prošlog mjeseca na izborima za parlament provincije Buenos Aires, gdje je smješten argentinski glavni grad Buenos Aires, Milei je teško poražen. To je bio poraz koji je upalio alarme u Washingtonu, koji je izdvojio dvadeset milijardi dolara za spašavanje svog saveznika.

Oko četrdeset posto Argentinaca živi u ovoj provinciji i izbori su bili testiranje Mileijeve popularnosti uoči oktobarskih izbora. Za Mileija je to bilo posebno važno, jer ako njegove politike gube pristalice tamo gdje je najviše bogatih Argentinaca, onda nije teško zaključiti kako će mjere štednje proći kod onih koji su najsiromašniji i žive u drugim dijelovima države.

Pobjeda u Buenos Airesu za Mileija je bila imperativ. Poređenja radi, u drugoj provinciji po broju stanovnika, gdje živi oko devet posto Argentinaca, također opozicija ima vlast. To su dva važna bazena gdje Milei traži glasove, posebno zbog činjenice da u manjim mjestima novi politički koncepti u svojim počecima, uglavnom, imaju slabiju podršku u odnosu na glavni grad i velike gradske centre. Od 23 argentinske provincije Mileijevi ljudi nisu guverneri niti u jednoj.

U Buenos Airesu prije izbora ljevičari su drži vlast, što je Mileiju bila prilika da kritikuje njihov učinak i svoja rješenja s nacionalnog nivoa prebaci na lokalni i regionalni. Dakle, glasači su mogli efektivno da uporede učinke dvije rivalske politike.

Mileijeva prednost je bila što su drugi političari upleteni u razne korupcijske skandale, a on je obećao da će tome doći kraj. Međutim, mediji su otkrili da ni njegovi ljudi nisu imuni na korupciju, uključujući njegovu sestru Karinu Milei koja je njegova desna ruka u politici. Zatim, jedan od njegovih kandidata na izborima u Buenos Airesu primio je novac od osumljičenog trgovca drogom. 

Mileijeva stranka „Sloboda napreduje“ dobila je oko trećine glasova, a peronistički ljevičari, koje iz kućnog pritvora predvodi bivša argentinska predsjednica Cristina Fernández de Kirchner, osvojili su pedesetak posto glasova. Uzdrmana ljevica, koja ipak radi na stvaranju novih lidera čak i po cijenu sukoba unutar bloka, za Mileija je ovaj put bila prevelik zalogaj. Axel Kicillof je odnio važnu pobjedu nad Mileijem i vjerovatno će biti važan faktor na narednim argentinskim izborima.

Trumpova pomoć

Milei sada ide na za njega još važnije izbore. Izbori koji će se održati predstojećeg vikenda za Mileija su biti ili ne biti, a za opoziciju, snažno ukorijenjenu u postojeće društvene okvire, samo jedni u nizu na kojima će se boriti da preuzmu vlast. Sredinom prošle sedmice Trump je Mileijevu situaciju sažeo izjavom da neće gubiti vrijeme s Argentinom ako Mileijeva stranka ne pobijedi, nakon što je odlučio Argentini dati veliku finansijsku pomoć.

„Podržavam ovog čovjeka jer je njegova filozofija ispravna i on bi mogao pobijediti“, rekao je Trump prije ručka u Bijeloj kući s Mileijem i njegovom delegacijom. „Možda neće pobijediti, ali mislim da će pobijediti. A ako pobijedi, ostajemo s njim. A ako ne pobijedi, odlazimo.“

Podrška koju je Trump dao Mileiju je impresivna, ne samo zbog količine novca i američkih garancija da će Milei spasiti argentinsku ekonomiju. Trumpov intervencionizam u Argentini odudara od onoga što je govorio braneći svoj program „Amerika na prvom mjestu“. Milei je od Trumpa dobio vjerovatno puno više nego što je očekivao, jer onda kada je bio u političkom usponu Trumpu je u Sjedinjenim Državama prijetio zatvor po osnovu brojnih optužnica.

Trumpov potez naljutio je i njegove pristalice, posebno uzgajivače soje. Naime, Kina je odlučila da prekine kupovinu američke soje i okrene se Argentini. Američki uzgajivači žalili su se Trumpu da njihovo mjesto preuzimaju argentinske kolege, a da Bijela kuća američki novac šalje u Buenos Aires umjesto da pomogne američke poljoprivrednike.

Zanimljivo je da su i argentinski uzgajivači soje i poljoprivrednici uopšte, također zamjerili svom predsjedniku. Milei im je ukinuo porez na izvoz, da bi u zemlju ušlo što više deviza, a nakon što je saldo bio povoljan tri dana kasnije vratio je poreze. Dovoljno da se i oni koji su podržavali Mileija upitaju kuda vodili politika koja se mijenja iz dana u dan.

Da bi Mileiju pomogao da pobijedi na izborima naredne sedmice, američki ministar finansija Scott Bessent je odlučio da njegova država položi u centralnu banku Argentine dvadeset milijardi dolara i tako ojača posrnuli argentinski pezo. Naime, Mileijeva vlada je potrošila sve dolare da bi održala kurs nacionalne valute, a onda su strani i domaći investitori u strahu počeli prodavati svoje obveznice i povlačiti novac iz Argentine i argentinskih banaka.

„Sve opcije su na stolu“, rekao je prošlog mjeseca Bessent i Argentinu opisao kao „sistemski važnog američkog saveznika u Latinskoj Americi.“ Pored ojačavanja argentinske valute, Washington je obećao kupovati argentinske državne obveznice i argentinski dug, davati Buenos Airesu kredite i ohrabriti američku poslovnu zajednicu da investira u tu južnoameričku državu.

U aprilu je Washington pozdravio odluku Argentine da se zaduži kod Međunarodnog monetarnog fonda za dvadeset, kod Svjetske banke za dvanaest i Međuameričke razvojne banke za deset milijardi američkih dolara.

Taj pristup je neke kritičare podsjetio na crne dane za Argentinu kada se ta država zaduživala kod istih institucija na gotovo isti način. Pored toga, Trumpova „pomoć“ će također doći na naplatu, naredne godine paralelno s pomenutim kreditima kod međunarodnih kreditora, kada Bijela kuća bude tražila novac za kupljene obveznice.

Kirchner je prošlog mjeseca na društvenim mrežama napisala da „'pomoć' od 'sila sjevera'“ predstavlja „hranu za danas i glad za sutra“.

Nekima je ovakav razvoj situacije poziv za uzbunu, jer bi Argentina mogla postati „propala država“ (failed state) i proći kao Venecuela koja je decenijama pod američkim pritiskom i sankcijama. Kakav bi to bio udar na Trumpovu reputaciju!

Trump je Mileiju pomogao i na drugi način. Tokom pomenutog sastanka njih dvojice u Bijeloj kući, kompanija Open AI (kreator ChatGPT-a) potpisala je s argentinskom vladom pismo namjere za izgradnju podatkovnog centra za vještačku inteligenciju u Argentini vrijednog 25 milijardi dolara. Kao lokacija izabrana je Patagonija, čija je klima pogodna za hlađenje sistema koji troše ogromne količine električne energije, u okviru projekta „Stargate“ koji uključuje i argentinsku kompaniju Sur Energy.

Izbori na kojima Milei može da izgubi sve

Izbori koji će se održati u subotu za Mileija mogu biti presudni. Ako njegova stranka opet bude poražena, to će značiti da neće imati većinu u državnom parlamentu naredne dvije godine i da će njegovo eventualno pojavljivanje na predsjedničkim izborima biti unaprijed ograničeno. Jer, i kada bi i pobijedio na predsjedničkim izborima, a ako izgubi predstojeće parlamentarne, do bi značilo da će naredne četiri godine imati svezane ruke, odnosno dvije godine postojećeg i dvije godine novog mandata.

Uključivanje Trumpa u Mileijevu kampanju govori koliko su ovi izbori važni. Trump je, pored novca, založio svoj politički kredibilitet, podržavajući čovjeka koji briše ekonomska i druga ograničenja u vremenu kada Washington svoju ekonomiju štiti carinama na uvoz.

To pokazuje svu važnost Mileija za određene političke centre u Washingtonu, ali i širom svijeta, koji sebe ubrajaju u novu desnicu. Washington ne brani Mileija samo zbog argentinske strateške važnosti u borbi protiv Kine za Antarktik i Latinsku Ameriku. Washington brani jednu čitavu političku ideju koja ima svoje pristalice od Evrope, preko Azije do američkih obala.

Ta ideja, iako je kao takva dio šire borbe za kontrolu nad Latinskom Amerikom, ušla je i u domenu personalnog. Trump je prilikom posljednjeg sastanka s Mileijevom rekao da je „jedini problem“ argentinskog predsjednika to što ima loš tretman u medijima i za sve okrivio „radikalno ljevičarsku kulturu“ koja progoni i njega. Tako je Milei ušao u klub onih koje Trump brani i na ovaj način. Treba se prisjetiti da je Brazil kažnjen visokim carinama zbog „lova na vještice“, kako je američki predsjednik nazvao sudski proces protiv bivšeg brazilskog predsjednika Jaira Bolsonara.

Neki Argentinci su umorni od Mileija i njegove politike. Argentinski stručnjaci upozoravaju, a Milei ne želi ni da čuje, da su argentinski problemi u ekonomiji duboki i suštinski i ne mogu se riješiti ukidanjem socijalne pomoći siromašnim. Strukturalni problemi koje Argentina ima decenijama, a koje samo na kratko uspijeva da riješi poneka vlada, ostaju i s Trumpovom finansijskom injekcijom i Mileijevom motornom pilom.

Milei se ne obazire na kritike i savjete. Trumpovu pomoć koristi u svojim istupima i Argentincima poručuje da je bolja budućnost na dohvat ruke, jer sada im u tome pomaže i američki predsjednik. U izbornim kampanjama pomoć američkog predsjednika može biti faktor koji okreće raspoloženje javnog mnijenja. Ali, nakon što su argentinski građani dvije godine gledali Mileija na vlasti ostaje pitanje je li to dovoljno i hoće li će utisak pojavljivanja Trumpa u argentinskoj politici biti jači od iskustva koje su imali protekle dvije godine.

---