Govoreći za CNN, predsjednik Joseph Biden je u utorak izjavio da je "prilično umoran od priče o Trumpu", pritom ga nazvavši "bivšim". Bilo je to neposredno nakon što je Senat tokom vikenda oslobodio njegovog prethodnika u već drugom procesu opoziva.
Donald Trump dakle više nije američki predsjednik, no daleko od toga da je "bivši". Podrška republikanskih senatora tokom cijelog procesa opoziva bila je klimava, no i pored svih neslaganja, čini se da nije dolazila u pitanje. Na samom kraju Trump je uputio žaoku prema vođi republikanske manjine u Senatu, Mitchu McConellu nazvavši ga "turobnim, mračnim i nenasmiješenim političkim amaterom" i protom pozvavši na bolje liderstvo unutar te stranke.
Jasno je da su Trumpove političke ambicije usmjerene u pravcu drugog mandata na izborima 2024., i on to nikada nije ni krio. Jasno je da on uživa i ogromnu podršku unutar biračkog tijela, koja je neusporediva sa bilo kojim drugim kandidatom koji Republikanska stranka trenutno ima u svojim redovima, a prije svega one koje ozbiljniji analitičari smartaju ozbiljnim kandidatima: Teda Cruza, Nikki Haley, te Mikea Pompea.
Budući da je početak te utakmice još suviše daleko, te bi i takve rasprave pripadale čistoj špekulaciji, ono što je daleko važnije je preispitati šta je to Donald Trump donio u politički život i političku kulturu Sjedinjenih država, te šta je od toga njegovo naslijeđe.
Odnos sa Novom desnicom (Alt-right)
Da je Donald Trump slijedio primjer svojih prethodnika i ljubazno i mirno prepustio vlast, bio bi vjerovatno zapamćen kao disruptivan, ali dosljedan populist čiji je fokus prije pandemije ekonomski rast, promjena politike prema Kini, obnovi svemirskog programa, i, najzad, osiguranju konzervativne većine na Vrhovnom sudu. Ovdje donekle možemo ubrojati i njegovo uporno preispitivanje transatlantskog savezništva, no ne u mjeri da je to izazvalo dalekosežnije posljedice.
Međutim, on je uporno hranio mit o krađi izbora, pozvao svoje pristalice u Washington na protest zbog potvrđivanja glasanja na Izbornom koledžu, rekao im je da samo "snažnom akcijom" mogu vratiti svoju zemlju i stao sa strane dok su jurišali na američki Kapitol i miješali se u rad Vlade.
Vjerovatno će ostati zapamćen i po dobrom odnosu sa krajnjom i alternativnom desnicom, umiješanost u proteste u Charlottesvilleu 2017. godine, porast nasilnog desničarskog ekstremizma, te širenje i potsticanje zlonamjernih teorija zavjere poput QAnona i sl.
"Fake news" i testiranje demokratskih kapaciteta
Ono što se dogodilo 6. januara na američkom Kapitolu kulminacija je više od četiri godine tokom kojih je Trump aktivno radio na jačanju uloge i značaja dezinformacija.
Prvo uvođenje koncepta "alternativnih činjenica" i "lažnih vijesti" od samog početka mandata njegovog nagovijestila je načine na koje će Trumpova administracija upravljati vlastitim udjelom u javnom mnijenju.
Trump je možda i najbolje iskoristio moć društvenih medija i zamaglio granice između zabave i politike na načine koji su mu omogućili da zaobiđe kritičare i na nefiltriran način direktno poveže sa svojim pristalicama. Ironično je možda da je to na kraju završilo njegovim izgnanstvom sa većine društvenih mreža.
Mnogi analitičari naglašavaju kako je Trump samo manifestacija, ali i vrhunac političkih snaga koje su razočarane u vladu i institucije i stručnost izabranih zvaničnika. Kad se osjećate nemoćno, glasate za nekoga ko obećava da će sve učiniti drugačije, a Trump je to zaista i učinio.
Trump je upravo kandidat koji je u politiku stigao bez prethodnog iskustva na nekoj od izabranih funkcija, i on možda više nije predsjednik, ali nezadovoljstvo establišmentom je ostalo, i to je možda bilo najvidljivije tokom protesta pred Kapitolom kada je šarolik spektar njegovih pristalica upao u prostorije Kongresa.
Preoblikovanje sudske vlasti
Donald Trump napustio je Bijelu kuću imenovavši više od 200 sudija u savezno vijeće, uključujući gotovo isto toliko sudija za žalbene sudove. U četiri godine mandata uspio je dakle imenovati onoliko koliko je Barack Obama imenovao za osam.
No to možda i nije toliko značajno koliko je njegov odabir sutkinje Amy Coney Barrett za sudiju Vrhovnog suda, koja, zajedno se ostalim Trumpovim imenovanjima, Neilom Gorsuchom i Brettom Kavanaughom, formira konzervativnu većinu od 6-3 u tom tijelu.
Večina analitičara se slaže kako je ovo vjerojatno ono što je Trumpova najveća zaostavština - konzervativni zaokret koji će osjetiti i u narednim decenijama. I oni će vjerovatno označiti jedan od najdramatičnijih ideoloških preokreta koje je ovo za američki politički sistem jako bitno tijelo vidjelo u tako kratkom vremenskom periodu.
Politika prema Kini
Čini se da u SAD postoji jaka zainteresovanost da se izmijeni obim i priroda većine trgovinskih poslova sa Kinom, te da postoje ljudi koji su voljni glasati za one koji će ih ili prekinuti ili ih "učiniti poštenijima". A tu je i nemali broj onih koji Kinu smatraju vrhunskom sigurnosnom prijetnjom.
Od samog početka mandata, Trump je sugerirao da je Kina iskoristila Sjedinjene Države na načine koji su štetni za ekonomsku i nacionalnu sigurnost. Prije svega tu se misli na razvoj 5G mreže, ali i strateško prisustvo u Aziji, što je bio i fokus većeg dijela vanjskopolitičke akcije koju su državni sekretari Rex Tillerson i kasnije Mike Pompeo sprovodili na terenu, a koju će po svemu sudeći, nastaviti i Bidenova administracija.
Inicijalni topao doček Bidena od strane kineskih vlasti nekako je ispario čim su stigli nagoviještaji o nastavku pritisak na Kinu zbog njezinog suzbijanja demokratskih sloboda u Hong Kongu i podršci Trumpovoj deklaraciji o genocidu nad Ujgurima u regiji Xinjiang. No, očekuje se i ponovo pokretanje dijaloga, posebno u oblastima od zajedničkog interesa, poput klimatskih promjena, istodobno usko koordinirajući sa saveznicima i partnerima.