top of page
  • Writer's pictureArmin Sijamić

Blinken u Pekingu: Bez značajnih dogovora, ali sa željom da 'konkurencija ne pređe u sukob'

Američki državni sekretar Antony Blinken početkom sedmice boravio je u Pekingu u dvodnevnoj posjeti. Najviši američki diplomata sreo je kineskog ministra vanjskih poslova Qin Ganga, bivšeg ministra vanjskih poslova i visokog funkcionera Komunističke partije Wang Yija i neplanirano kineskog predsjednika Xi Jinpinga.

Antony Blinken i Xi Jinping


Prije nego je administracija Josepha Bidena formalno preuzela ovlasti od prethodne administracije, Blinken je naporno radio u kineskom susjedstvu. Formalnim preuzimanjem funkcije Blinken je nastavio raditi sa nizom zemalja na Pacifiku i u Aziji, u namjeri da se obuzda Kina koja nezaustavljivo jača. Dvostranačka podrška u američkom Kongresu ideji da se pitanje Kine mora treritati kao prioritetno nastavak je dugoročnog plana američkih stratega.


Barack Obama je otvoreno govorio da SAD prebacuju fokus na Pacifik, odnosno na Kinu. Donald Trump je nizom poteza (sankcije, zabrane, prijetnje, pregovori...) pokazao kako bi taj fokus mogao izgledati, a Biden je od dolaska na vlast pokušao uvezati niz zemalja u kineskom susjedstvu. Realizacija tog plana je bitno usporena, jer je Rusija izvršila agresiju na Ukrajinu, čime je Kina dobila nekoliko godina da se dodatno pripremi za okršaj koji slijedi.


Posjeta koja je ranije otkazana


Ovosedmična Blinkenova posjeta bila je planirana za februar, ali je otkazana zbog kineskog balona koji je preletio teritoriju SAD i koji je kasnije oboren od strane američke vojske. Washington je optužio Kinu da je balon „špijunski“, što Peking poriče. Koji je bio stvarni cilj Blinkenove posjete možda najbolje govori formulacija američkog State Departmenta koji je saopštio da državni sekretar ide u Kinu kako bi se „odgovorno upravljalo kinesko-američkim odnosima“. Pred odlazak na put Blinken je rekao da bi putovanje trebalo da „otvori direktne linije komunikacije kako bi naše dvije zemlje mogle odgovorno da upravljaju našim odnosima, uključujući rješavanje određenih izazova i izbjegavanje pogrešnih procjena“. Dodao je i da je „umjereni optimista“ o ishodu putovanja. Ovo je bila prva posjeta američkog državnog sekretara Kini od 2018. godine, kada je tamo boravio Mike Pompeo.


Kinezi su bili odlučni da Washingotnu ovaj put pokažu zube. Kinesko ministarstvo vanjskih poslova je uoči dolaska Blinkena poručilo da Washington treba da „poštuje suštinske brige Kine“ i da sarađuje sa Pekingom. „SAD moraju da napuste iluziju da se bave Kinom sa pozicije snage'. Kina i SAD treba da razvijaju odnose zasnovane na međusobnom poštovanju i jednakosti, poštujući njihove razlike“, dodali su. Dakle, Peking je poručio da u obzir dolaze samo odnosi na jednakim osnovama i priznavanje Kine kao sile jednake SAD.


Prema pisanju američkih medija Blinken je u razgovoru sa kineskim zvaničnicima proveo više od deset sati (od čega preko sedam sati sa Qin Gangom), što govori o količni tema koje su bile na stolu. Wang Yi je prvi sreo Blinkena i poručio mu da SAD i Kina moraju birati „između saradnje i sukoba“ i da je Tajvan nacionalni interes Kine o čemu Peking neće „praviti nikakve kompromise ili ustupke“. Bivši šef kineske diplomatije i danas najviši zvaničnik Komunističke partije za vanjsku politiku tako je nagovjestio da će posjeta biti teža neko što je Blinken očekivao sa „umjrenim optimizmom“.


Blinken je potom sreo ministra vanjskih poslova Kine Qin Ganga koji je također poručio da je Tajvan najvažniji prioritet za Peking i da su odnosi dvije svjetske sile na najnižim granama. Bivši ambasador Kine u SAD je poručio da Kina želi saradnju na korist obje strane.


Od Ukrajine do ljudskih prava


Na kraju, Blinken je razgovarao i 35 minuta sa kineskim predsjednikom Xi Jinpingom, iako nije bilo planirano. Kineski vođa dao je pomirljivije izjave. „Kinezi su, kao i Amerikanci, dostojanstveni, samouvjereni i ljudi sa samopouzdanjem i oba naroda imaju pravo na bolji život“, rekao je i dodao da dvije zemlje moraju da sarađuju kako bi obje strane imale korist. „Sjedinjene Države treba da poštuju Kinu i ne smiju da povrijede kineska legitimna prava i interese. Nijedna strana ne treba da pokušava da svojom voljom oblikuje drugu stranu, a još manje da drugoj strani uskrati njeno legitimno pravo na razvoj“, zaključio je.


Blinken nije odustajao od svoje agende. Na sva tri pomenuta sastanka govorio je o onome što Bidenova administracija poručuje posljednjih mjeseci. State Department je saopštio, poslije sastanka sa Xi Jinpingom, da su na stolu bila brojna pitanja, od rata u Ukrajini, američke krize sa fentanilom koji je glavni uzrok predoziranja u SAD i za kojeg se vjeruje da potječe iz Kine (meksički predsjednik Andreas Manuel Lopez Obrador tvrdi da meksičke bande fentanil dobijaju iz Kine i dalje ga plasiraju u SAD), Sjeverne Koreje, Tajvana i ljudskih prava.


Blinken je poručio Kinezima da nije tačno da „nastoje da ih ekonomski obuzdaju“, da od njih očekuje da Rusiji ne isporučuju pomoć za vođenje rata u Ukrajini i da SAD nepodržavaju nezavisnost Tajvana. Blinkenova izjava o Tajvanu „upalila“ je alarme kod nekih medija u SAD koji su tu izjavu uporedili sa Bidenovom izjavom od prošle godine kada je rekao da će braniti otok ukoliko Kina vojno napadne. Iako su neki to shvatili kao promjenu stava najveće svjetske sile o Tajvanu, ipak u ovom trenutku to nije tako. Naime, SAD decenijama podržavaju status quo u kojem je Tajvan de facto nezavisan od Pekinga, a de jure je dio Kine.


Blinken je dodao da privatne kineske kompanije mogu Rusiji dostaviti potrebnu pomoć za rat u Ukrajini i da ga to brine. Koliko su velike kineske kompanije (ne)zavisne od volje Pekinga nije potrebno obrazlagati. Blinken je rekao da su ipak dvije strane postigle napredak u svojim odnosima i da se slažu da se odnosi moraju popraviti. „Naglasio sam da je... trajna komunikacija na višim nivoima najbolji način da se odgovorno upravlja razlikama i osigura da konkurencija ne pređe u sukob“, rekao je novinarima nakon sastanka sa Xi Jinpingom.


Problemi ostaju isti


Da su odnosi dvije sile teški i puni nepovjerenja pokazuje i to da je važan Blinkenov zahtjev odbijen. Američka strana je tražila da se ponovo pokrenu komunikacijski kanali između dvije vojske, a Kinezi su odbili. To je navodno bio glavni razlog Blinkenove posjete.


Kinesko odbijanje ovoga prijedloga je indikativno. Američka i kineska vojska često su na rubu incidenta u Južnom kineskom moru i u vodama oko Tajvana. SAD kao i većina kineskih susjeda, tvrde da su to međunarodne vode i da tuda mogu slobodno ploviti. Kineska vojska često „disciplinuje“, na primjer, filipinske brodove, dok one američke isprati verbalnim osudama. Demonstracija sile pred kineskim obalama sigurno je poniženje za kinesku vojsku koja decenijama gomila oružje u namjeri da parira, prije svih, američkoj moranarici.


Odbijanje ovoga američkog prijedloga govori koliko će biti teško izbrisati razlike između Washingtona i Pekinga koji, čini se, ne žele odustati od svojih dosadašnjih praksi. Kinesko odbijanje da dvije vojske ponovo uspostave komunikacione kanale govori o tome da Peking namjereva nastupiti oštrije i da je svaka američka patrola pred kineskim obalama povećava šansu za sukob. Kina je tu brigu sada u potpunosti prebacio na Washington. Peking je krajem

maja odbio poziv Washingtona da se sastanu ministri odbrane dvije zemlje.


Dvije sile dugo vremena ne mogu da pronađu zajednički jezik kada je u pitanju vojno jačanje kineskih susjeda, koji su se u strahu od Pekinga obratili za pomoć SAD. To Kinu brine, jer ako se stvari nastave razvijati u tom smjeru mogla bi ostati izolovana u svojoj regiji.


Posebno pitanje o kojem se spore dvije sile jeste namjera SAD da Kini onemoguće pristup naprednim tehnologijama sa Zapada, posebno čipovima koji se koriste za najsavremenije tehnologije. Nekoliko dana prije Blinkena u posjetu Xi Jinpingu došao je suosnivač Microsofta Bill Gates, kome je domaćin poručio da je „prvi američki prijatelj kojeg je sreo u Pekingu ove godine“. Kako stvari stoje Blinken mu nije postao „drugi američki prijatelj“ kojeg je sreo ove godine, ali barem je pružena ruka za saradnju, što očekuju mnoge države širom svijeta koje strahuju od sukoba dva politička, ekonomska i tehnološka diva.



Tekst je ranije objavljen na portalu nap.ba.

 

Commentaires


bottom of page