top of page

Biden o američkoj republici u vremenu Trumpovog juriša na državne institucije

  • Writer: Armin Sijamić
    Armin Sijamić
  • Aug 6
  • 4 min read

Bivši američki predsjednik Joseph Biden nestao je nakratko iz javnog života nakon kraja svog mandata, što nije ni iznenađenje ako se u obzir uzmu njegove godine i zdravstveno stanje. Ipak, krajem prošle sedmice održao je još jedan govor i propitivao učinke predsjednika Donalda Trumpa.

Two men in suits walking indoors, surrounded by people. One wears a blue tie, the other a red one. A woman in blue smiles beside them. Bright setting.
Foto: Joseph Biden i. Donald Trump

Po napuštanju Bijele kuće, Biden se nije pretjerano isticao u javnosti. Održao je govor u aprilu, u maju je govorio o svom zdravstvenom stanju nakon što mu je dijagnostikovan rak prostate, da bi se zadnjeg dana prošlog mjeseca pojavio u Nacionalnoj advokatskoj kancelariji u Chicagu.


U aprilskom obraćanju poimenice je govorio o Trumpu, iznoseći kritike na njegov račun. Trumpa je kritikovao i prošle sedmice, iako ga u dvadesetak minuta obraćanja imenom nije spominjao.


Demokratija i Trump


Bidenov aprilski govor, također u Chicagu, bio je neobičan iz razloga jer je došao samo tri mjeseca poslije isteka njegovog mandata. Brzo pojavljivanje bivšeg predsjednika u javnosti i obraćanje o važnim i aktuelnim temama je neobično. Biden je tada kritikovao Trumpa i milijardera Elona Muska. Optužio ih je da su „nasrnuli sjekirom“ na socijalnu sigurnost Amerikanaca, nakon što je Musk krenuo u rezanje vladinih troškova.


Odgovor Trumpove administracije bio je u vlastitom stilu. Glasnogovornica Bijele kuće Karoline Leavitt je, bez imalo respekta prema bivšem predsjedniku svoje države, rekla: „Iznenađena sam da govori navečer. Mislila sam da mu je vrijeme za spavanje puno ranije.“


U tom govoru Biden se dotakao neizostavne teme za demokrate – stanja demokratije i državnih institucija pod Trumpom. „Niko nije kralj“, poručio je tada Biden, ciljajući na Trumpove političke poteze koje demokrati vide kao prijetnju američkoj republici. Još ranije, Biden je govorio da bi Trump uz pomoć krupnog kapitala mogao uništiti američku demokratiju.


U prošlosedmičnom obraćanju Biden je vidio nastavak tendencija o kojima je govorio u aprilu i zadnjih osam godina. Država se suočava s „mračnim danima“ pod Trumpom i izvršna vlast „čini se da čini sve što može da demontira Ustav“, rekao je Biden. „Po mom mišljenju, nalazimo se u takvom trenutku američke historije, što se ogleda u svakom surovom izvršnom činu, svakom ukidanju osnovnih sloboda, svakom urušavanju dugogodišnjih, uspostavljenih presedana.“


Prema Bidenu, Trump nije sam u napadu na američke institucije, već za to ima pomoć u američkoj zakonodavnoj i sudskoj vlasti.


„Oh, pripremite se, ljudi, ovo tek počinje“, poručio je bivši predsjednik.


Trump i opozicija


I nakon ovog Bidenovog govora iz aktuelne administracije došle su uvrede na račun bivšeg predsjednika. Iz reakcije Trumpovih ljudi jasno se vidi da oni ne žele da diskutuju s Bidenom ili s njegovim demokratima. Oni su za Trumpove ljude krivci za sve što se dešava u Sjedinjenim Državama i svijetu, a aktuelni predsjednik je jedini koji to može popraviti.


Ali od ovih Trumpovih reakcija važnija je činjenica da se Trumpovom stilu u politici protive i unutar njegove Republikanske stranke, dok demokratska opozicija sve teže parira njegovom narativu. Demokrati naprosto nemaju ideje kako da se suprostave političaru koji svaki svoj potez pretvara u show program i koji dobiva ustupke čak i od američkih prijatelja nakon što im zaprijeti.


Trumpu pruža otpor i pokret MAGA (Učinimo Ameriku ponovo velikom), koji je vjerno stajao iza njega. Ovih dana Trump i MAGA su u sukobu oko Jeffreya Epsteina, jer predsjednik ne želi da ispuni spredizborno obećanje i objavi sve dokumente vezane za ovaj slučaj.


Trump ne odustaje od svog stila, čak i onda kada prijeti sukob unutar Sjedinjenih Država ili sa saveznicima širom svijeta. U proteklim mjesecima pokazao je da ne preza od upotrebe sile kada se njegovi stavovi kose s pozicijama drugih izabranih zvaničnika.


Čemu služe državne institucije?


Neki postavljaju pitanje da li nakon Trumpovog mandata mogu da prežive američke institucije kao nezavisne. To se posebno odnosi na sudsku vlast, koju je Trump stavio pod svojevrsni pritisak nakon što je mjesecima tvrdio da je on žrtva njihovih progona. Biden u tome, dakle, nije sam.


Bidenovo insistiranje da je ovo samo početak Trumpovog napada na institucije ima uporište u onome što aktuelni predsjednik radi. Brojne izvršne naredbe koje je donio, zaobilazeći zakonodavna tijela, govore da Trump želi provesti svoju volju. Biden i drugi američki predsjednici nisu tako često posezali za ovim alatom kada se radi o pitanjima koja dijele Amerikance.


Oni koji podržavaju Trumpa u njegovu odbranu će navesti da Biden nije baš najbolja osoba za te kritike, jer je u svojim zadnjim danima u Bijeloj kući „preventivno“ pomilovao članove vlastite porodice u slučajevima krivičnog gonjenja. Oni koji ne podržavaju Trumpa reći će da je sadašnji predsjednik pomilovao 1.500 ljudi osuđenih za upad u Kapitol 6. januara 2021. godine.


Upravo ova dva primjera govore o krizi u američkim institucijama, jer ih predsjednici koriste za lične obračune. Takve stvari nisu se ovako često događale u Sjedinjenim Državama samo desetak godina unazad. To je još jedna poveznica između Bidena i Trumpa, čiji strateški ciljevi nisu bitno različiti, ali metode rada jesu.


Trumpove metode su bitno različite od Bidenovih, čak i u porukama koje šalje. Trump tvrdi da će s grupom milijardera siromašnim donijeti prosperitet, dok je Biden tvrdio da je snaga američkog sistema u srednjem sloju.


I tu leži jedan od ključeva borbe koja traje u Sjedinjenim Državama. Trump smatra da ljudima na vlasti treba dati odriješene ruke da vode državu, a neki njegovi oponenti kažu da su jake institucije garancija da američka republika neće potonuti u autokratiju. U toj borbi, koja po Bidenu trenutno ide u korist Trumpa, mogao bi nastati drugačiji sistem, koji u oba slučaja zahtijeva neke promjene.



Članak je ranije objavljen. na portalu nap.ba


Comments


bottom of page