top of page
  • Writer's pictureArmin Sijamić

Biden i Trump: Dvije političke vizije s istog izvora

Posljednjih desetak dana američka politička scena bruji o jednom intervjuu i nekoliko izjava. Carlson Tucker je intervjuisao predsjednika Rusije Vladimira Putina, a Donald Trump je radio ono po čemu je prepoznatljiv - davao teške izjave i prijetio. U oba slučaja meta je aktuelni predsjednik Joseph Biden, odnosno politika koju zastupa dobar dio američke političke i ekonomske elite.



Foto: Ilustracija


„Dementni starac“ i „luđak“ samo su neki od opisa kojima protivnički tabori „časte“ pristalice Donalda Trumpa i Josepha Bidena. Uz pomoć medija i društvenih mreža tako je pojednostavljen okršaj dvije političke vizije u američkoj politici. Da izbor pomenutog dvojca za ovu borbu nije naš najbolji jasno je i onima koji političke procese u toj državi prate i površno. Međutim, Biden i Trump su tu, predstavljajući i istovremeno skrivajući čitav sistem koji stoji iza njih.


Okršaj traje decenijama i nadživjet će njih dvojicu i partikularne politike koje zastupaju. Biden i Trump neće sami uraditi ništa, ma kolika da je njihova popularnost, iako su stvari postavljene tako kao da će jedan od njih dvojice uništiti ili spasiti Sjedinjene Američke Države i čitav svijet.


U tom nadmetanju mediji igraju važnu ulogu i Trump na tom planu mnogo zaostaje za protivničkim taborom, iako je za svoje potrebe kreirao novu društvenu mrežu na kojoj svojim pristalicama „objašnjava“ svijet. To zaostajanje je razumljivo ako se pogleda poneki Trumpov medijski nastup. Da on nije prava osoba za funkciju predsjednika pokazuju svi silni propusti koje sebi jedan predsjednik ne može dopustiti. A zašto je kao takav najpopularniji političar u Sjedinjenim Državama trebalo bi biti najvažnije pitanje za sve ostale tamošnje političare.


Povratak u prošlost


Trumpa, opterećenog optužnicama i skandalima, nije teško predstaviti kao negativca američkoj javnosti koja je desetljećima sistematski depolitizovana. To nije bilo teško ni 2016. godine kada je Trump bio kandidat za Bijelu kuću i kada je izašao na megdan Hillary Clinton. Tada je Trump bio predstavljen kao neko ko će uništiti Zapad, izazvati sukobe širom svijeta, pokrenuti građanski rat u Sjedinjenim Državama... Pitanje njegove pobjede predstavljeno je kao pitanje života i smrti.


U toj medijskoj kampanji Trump je tada portretiran i kao antisemita, iako je u tom trenutku njegova kćer Ivanka bila udata za Jareda Kushnera, jevrejskog biznismena bliskog američkim demokratama i sa ličnim vezama sa izraelskim premijerom Benjaminom Netanyahuom. Kushner je bio dio Trumpovog tima i snažno je lobirao za izraelske interese. Tada su američki mediji, koji su se protivili Trumpu, objavljivali priče o Jevrejima koji će napustiti Sjedinjene Države usljed straha od Trumpa. Onda kada da je Trump pobijedio, uslijedili su tekstovi o tome kako je bilo očekivano da Hillary Clinton izgubi i zašto njen poraz nije iznenađenje.


Trump se nije najbolje snalazio u ulozi predsjednika, a što se dokazalo i masovnim smjenama i odlascima iz njegove administracije. Međutim, Trump je tada kao niko prije krenuo u obuzdavanje Kine i počeo uvoditi sankcije toj državi i njenim kompanijama, a što je Biden nastavio. Prošle sedmice takva politika je jasno iskazana i brojevima za proteklu godinu - prvi put u posljednjih dvadeset godina Sjedinjene Države su kupile više dobara od Meksika nego od Kine.


Rusija i NATO


Ako postoji saglasnost šta s Kinom, saglasnost šta sa Evropom i Rusijom u Sjedinjenim Državama ne postoji. Tačnije, postoje različite ideje kako kontrolisati evropski kontinent i spriječiti Rusiju da se nametne kao dominantna sila u Evropi. Te razlike postaju očitije od trenutka kada je SSSR prestao da postoji i kada se dio američke elite pitao čemu služi NATO i zašto Washington mora da „brani“ evropske države koje se ne pridržavaju ranijih dogovora.


Naime, članice NATO saveza dužne su izdvajati dva posto svog budžeta za odbranu. Ispunjavanje te obaveze je suštinski plaćanje članstva u najjačem vojnom savezu na svijetu. Ipak, sa mnogim državama to nije bio slučaj decenijama, ali od boravka Trumpa u Bijeloj kući i to se mijenja.


Prošle sedmice na predizbornom skupu u Južnoj Karolini, Trump je ponovio svoju staru prijetnju i poruku Evropi - ako želite da vas branimo od Rusije, morate platiti. Tokom boravka u Bijeloj kući na tome je insistirao, pa je dio evropskih saveznika počeo ispunjavati svoje obaveze. Iz Južne Karoline poruka je zvučala još brutalnije, jer je rekao da će „ohrabriti“ Rusiju da napadne sve one koji ne plaćaju svoje obaveze prema NATO-u i prepričao svoj navodni razgovor sa neimenovanim evropskim liderom kome je rekao da nema besplatnog ručka, odnosno doslovno ga ucijenio.


Mediji i brojni zvaničnici opravdano oštro su reagovali na ovaj Trumpov istup, jer saveznike tako ne bi trebao tretirati predsjednik države koja predvodi savez. Ali ako zagrebemo ispod površine vidimo da se i ova Trumpova politika realizovala tokom mandata predsjednika Bidena. Evropa se počela naoružavati i prije nego je Rusija izvršila agresiju na Ukrajinu. Američko oružje preplavilo je kontinent, a preko dva posto za odbranu već izdvajaju Grčka, Rumunija, Mađarska, Slovačka, Poljska, Litvanija, Latvija, Estonija i Finska, odnosno od juga do sjevera Evrope sve članice na istočnom krilu NATO-a, osim Bugarske koja je na putu da to postigne.


Sada su na redu i ostale države koji imaju sljedeću računicu - moramo izdvajati za odbranu bez obzira da li će nas Trump i Washington braniti. Očekuju se veliki ugovori u isporukama oružja širom Evrope, a američko oružje stiže i u siromašne balkanske države.


Dok traje ukrajinski rat u Evropi se dešava ono što su predvidjeli i Moskva i Washington - ojačava se željezna zavjesa između Rusije i ostatka kontinenta i to ni Trump neće promijeniti za četiri godine, ako mu se ukaže prilika. U pomenutom intervjuu s Tuckerom Carlsonom, koji je politički blizak Trumpu, Putin je objašnjavao kako je američki dolar izbačen iz Rusije i zamijenjen drugim valutama. Putin se nevješto pitao kako to nisu mogli predvidjeti u Washingtonu, dodajući da službe dvije države komuniciraju, dok je iznova počinjao, ali ne i završavao, priče o dogovorima kojih se druga strana trenutno ne pridržava.


Strateški interesi, Biden i Trump


Svi ti Putinovi dogovori sa američkom stranom bili su načinjeni bez Evrope, a koja sada na neki način mora platiti zaštitu od Rusije. U drugim dijelovima svijeta neki drugi će platiti zaštitu Kremlju u strahu od američkog napada.


Strateške postavke američke politike neće promijeniti ni predstojeći američki izbori, a na kojima su favoriti Trump i Biden. Kako vrijeme odmiče sve je više šansi da se niti jedan neće pojaviti pred biračima, jedan usljed sudskih procesa, a drugi usljed svoje starosti i nesposobnosti da zapamti ni imena ljudi s kojima je nedavno razgovarao. Nadmetanje Trumpa i Bidena za Bijelu kuću sigurno nije plus za američki ugled u svijetu, a zašto su baš njih dvojica kandidati krivica je i prošlih vlasti koje su upravljale obrazovanjem i nametanjem depolitizacije najvećem broju građana.


Zato je od ovog okršaja dvojice veterana važnije pratiti političke i ekonomske procese u Sjedinjenim Državama. Ljudi koji ih oblikuju odredit će američku vanjsku politiku, a Trump ili Biden je u svom četverogodišnjem mandatu mogu usmjeravati, odnosno usporavati ili ubrzati. Pomenuti primjeri odnosa prema Kini i jačanju NATO-a u posljednjih osam godina to jasno dokazuju.



Tekst je ranije objavljen na portalu nap.ba.

 

Comments


bottom of page