U sjeni pravnih sporova koji se vode protiv bivšeg predsjednika Sjedinjenih Američkih Država Donalda Trumpa, najveću svjetsku silu potresa još jedna kriza koja prijeti da dodatno eskalira.
Foto: Predsjednik SAD Joseph Biden
Krajem prošlog mjeseca Bijela kuća je ušla u sukob sa državom Texas. Rijeka Rio Grande ovu saveznu državu dijeli od Meksika, odnosno rijeka je međunarodna granica nad kojom ovlasti ima centralna vlast u Washingtonu. Ipak, priliv migranata u Texas natjerao je tamošnjeg guvernera Grega Abbotta na radikalne poteze – postavljanje fizičkih prepreka na granici sa Meksikom.
Abbott je ranije bio u centru pažnje, budući da je kao republikanski guverner imao suprotne stavove od centralne vlasti kojom upravlja demokrata Joseph Biden. Tako je tokom epidemije koronavirusa zauzeo suprotnu poziciju od Bidena, koji je tražio da se građani vakcinišu i da nose maske. Abbottove mjere bile su blage, pa je zabranio lokalnim vlastima u Texasu da traže potvrde o vakcinaciji i nošenju maski te ih spriječio da zatvaraju biznise.
Autobusi pred rezidencijom potpresjednice SAD
Koronavirus je trenutno prošlost, a pitanje ilegalnih migracija još uvijek je na Abbottovom stolu. On je snažni protivnik ilegalnih migracija, pa je ranije pribjegavao različitim mjerama. Početkom oktobra prošle godine, sa graničnog prijelaza sa Meksikom, pokupio je 41 migranta i dovezao ih pred vrata rezidencije američke potpredsjednice Kamale Harris u Washington.
To je, zatim, ponovio više puta, pozivajući Harris da dođe da vidi stanje na granici i Bidena da radi svoj posao. „Sve dok se predsjednik Biden ne ustane i ne obavi svoj posao, Texas će nastaviti autobusima prevoziti migrante do gradova utočišta kako bi pružio pomoć našim prenapučenim pograničnim gradovima“, rekao je u maju Abbottov glasnogovornik.
U aprilu, Abbott je u Washington D.C., New York City, Chicago i Philadelphiju prebacio 17 500 migranata. Prema navodima Abbottovog tima, migranti nisu prinuđeni da uđu u autobus, ali rado prihvate prijevoze. Oni tvrde da pogranični gradovi nemaju kapaciteta da prihvate sve migrante i da ih zbog toga šalju u gradove u kojima postoji smještaj. Zajedničko za gradove gdje prebacuje migrante je vladavina demokrata. Abbott je kao i Trump za izgradnju zida i spriječavanje migranata da dođu u državu, dok su demokrate otvorenije da ih prime.
Odluka da migrante autobusima prebacuje u druge dijelove zemlje podudara se sa prestankom važenja Trumpove naredbe „Title 42“, koja je donesena tokom širenja koronavirusa. Tom uredbom, pod izgovorom brige za zdravlje, vlasti su mogle lakše protjerati migrante iz zemlje i ne dozvoliti im da traže azil. Oko 2,8 miliona ljudi je na taj način protjerano iz zemlje. Bidenova važeća uredba dozvoljava migrantima da traže azil, odnosno da pređu granicu i onda sud odlučuje ko od njih ima pravo da ostane u SAD.
Vidimo se pred sudom, gospodine predsjedniče
Ova Bidenova odluka je dovela do rekordnog broja migranata na meksičko-američkoj granici, a prvi na na udaru je Texas. Krajem jula Abbott je počeo da postavlja fizičke prepreke na Rio Grandeu, ogromne plutače uvezane u lanac. Pored toga, postavio je na obalama ogradu. Za taj potez nije imao dozvolu Washingtona, koji ga je upozorio da je Rio Grande međunarodna rijeka, da ugrožava njenu plovnost i da zadire u nadležnosti centralnih vlasti.
Iz Washingtona je od Abbotta traženo da ukloni postavljene prepreke. „Texas će u potpunosti koristiti svoje Ustavna ovlaštenja da riješi krizu koju ste uzrokovali. Vidimo se pred sudom, gospodine predsjedniče“, napisao je Abbott u pismu Bidenu. Abbott je rekao da Texas ima suvereno pravo da brani svoje granice i da će to raditi.
Ovo nije prvi put da će centralne vlasti i Texas pred sudiju. Glavni državni tužilac optužio je Texas 2021. godine da je prekoračio svoje ovlasti kada je tamošnja policija zaustavljala vozila koja prevoze migrante, pod izgovorom da bi mogli doprinijeti širenju koronavirusa.
Kako će se završiti sudski spor trenutno nije poznato, ali o svemu svoj sud daće i glasači, jer je pitanje migranata postalo važno u novom okršaju republikanaca i demokrata.
Trumpova politika i društvene podjele
Iako suočen s više sudskih procesa i optužbama kojeg bi ga mogle odvesti na doživotni zatvor, Trump je ubjedljivo najpopularniji republikanac. Razlika, prema anketama, između njega i njegovog glavnog rivala, guvernera Floride Rona DeSantisa, u trci za republikansku predsjedničku nominaciju je gotovo četrdeset posto. DeSantisu treba čudo da pobijedi Trumpa.
Trump se zato posvetio kritici Bidenove politike koja nailazi na prepreke u Kongresu, gdje republikanci imaju većinu. Jedna od glavnih Trumpovih zamjerki su migranti. Trump je u februaru rekao da su „milioni ilegalnih migranata iz 160 različitih zemalja ušle preko naše južne granice“, što je donijelo milijarde dolara zarade za narko kartele koji prodaju „otrov“ narodu i djeci. „Divlje ubice, silovatelji i nasilni kriminalci puštaju se iz zatvora kako bi nastavili svoj val zločina“, rekao je i dodao da je nasilje u zemlji na rekordno visokom nivou.
Trump iznosi i druge optužbe, poput one da Biden politikom prema Ukrajini vodi zemlju u svjetski rat. Ali pored kritika o stanju ekonomije i pitanje migracija postalo je primjetno golim okom u velikom dijelu zemlje. Pritisak na budžet i lokalno stanovništvo je toliki da ni New York s njim ne može da izađe na kraj, pa traži novac od Bidena.
Desetine hiljada migranata nalazi sa na ulicama ovog grada, a smještajni kapaciteti su popunjeni. Pokušaji da se izgrade nova prihvatilišta nailaze na otpor lokalnog stanovništva, koje želi parkove, prostore za rekreaciju, igrališta... Od prošlog proljeća u grad je došlo oko sto hiljada migranata, što će do 2025. godine koštati grad, koji im pruža hranu i smještaj, dvanaest milijardi dolara. Neki od njih su došli Abbottovim autobusima.
New York ima propise koji osiguravaju smještaj migrantima, čuvajući imidž grada poznat širom svijeta, između ostalog i zbog toga što su ga migranti izgradili. Međutim, otpor lokalnog stanovništva je sve veći, pa čak potpisuju peticije da spriječe gradnju novih smještajnih kapaciteta. Grad je u fiskalnoj 2023. potrošio 1,45 milijardi dolara na zbrinjavanje migranata, a u junu su planirali dodatne 2,9 milijarde za iste potrebe u 2024. godini.
Ipak, pitanje novca nije glavna tačka razdora između demokrata i republikanaca. Radi se, prije svega, o obračunu dva politička koncepta. Prilikom apela Abbottu da ukloni prepreke sa Rio Grandea, iz Washingtona je rečeno da je to potrebno uraditi i zbog „humanitarnih implikacija“. Republikanci, poput Abbota i Trumpa, taj faktor pretjerano ne uvažavaju.
Predsjednički izbori koji će se održati za petnaest mjeseci mogli bi biti svojevrsno finale ovog spora dvije stranke. Ali već sada je jasno da je pitanje migracija jedno od onih kojim se Bidenova administracija mora baviti u skorijem vremenu. Sve Bidenove propuste u politici migracija republikanci su spremni da kazne, a Abbottovi potezi pokazuju koliko je to pitanje postalo važno i koliko daleko su spremni ići.
Tekst je ranije objavljen na portalu nap.ba.