My Items

I'm a title. ​Click here to edit me.

Bivši i sadašnji papa vakcinisani protiv COVID-19

Poglavar Rimokatoličke crkve papa Franjo, primio je prvu dozu vakcine protiv koronavirusa. Glasnogovornik Vatikana Matteo Bruni je u pisanom saopćenju potvrdio da je Papa Franjo, u okviru vakcinacije koja je započeta u vatikanskoj državi, primio prvu dozu vakcine protiv COVID-19, prenosi NAP. Bruni je poručio da je protiv koronavirusa vakcinisan i papa emeritus Benedikt XVI koji ima 93 godine. Papa Franjo je u intervjuu za TG5 izjavio da je vakcinacija “etična opcija“ i da se svi trebaju vakcinisati, jer je riječ o zdravlju i životima i drugih ljudi. Ranije je uputio apel da se vakcina dostavi i u siromašne zemlje.

Egipat proizveo prvu „stealth“ fregatu

Egipatska vojska je saopštila da je dobila na upotrebu prvu fregatu sa „stealth“ tehnologijom, a koja je u potpunosti proizvedena u Aleksandriji. Kako javljaju egipatski mediji, ova fregata nazvana „Port Said“ već je pridružena egipatskoj mornarici i predstavlja značajan uspjeh egipatskih stručnjaka. U proizvodnji ove fregate učestvovalo je 2 100 egipatskih inžinjera i radnika, a potrebnu pomoć su im pružili stručnjaci iz Francuske. Fregata je opremljena sistemima koji joj omogućavaju praćenje i borbu sa ciljevima na moru, kopnu i zraku, kao i mogućnost nošenja helikoptera. Ipak, najvažnije dostignuće za Egipat je korištenje „stealth“, odnosno „nevidljive“ tehnologije koja omogućava da se brod teže detektuje pomoću radara, sonara pa čak i vizuelno. Fregata pripada porodici „Gowind“, koju je 2006. godine pokrenula francuska kompanija DCNS. Proizvodnja fregate uz pomoć Francuske još je jedan dokaz bliskih veza Pariza i Kaira koji se ozbiljno naoružava posljednjih godina modernim oružjem sa Zapada i iz Rusije, o čemu smo ranije pisali.

Bolivija reaktivira proizvodnju litija

Marcelo Gabino Gonzales Saique u ponedjeljak je postavljen na funkciju izvršnog predsjednika Bolivijskih polja litija (YLB), čime novoizabrana vlast želi da ubrza „industrijalizaciju ovog važnog strateškog resursa za razvoj zemlje“, prenose bolivijski mediji. Kako piše Bolivijska novinska agencija (ABI), Gabino Gonzales je izjavio da je Bolivija „spremna ići u industrijalizaciju litija“ te da je to „najvažnijia misija koja mu je povjerena“, a ranije je obavljao razne funkcije u oblasti energetike. Ovo je jedna od najvažnijih odluka bolivijske vlade od kada su se na vlast vratili ljevičari, nakon pobjede Luisa Arcea, o čemu smo detaljno pisali ranije. Naime, Bolivija ima najveće na svijetu dokazane rezerve litija, a bez kojeg je teško zamisliti proizvodnju mobitela, laptopa, električnih automobila i druge moderne opreme. Nova bolivijska vlast želi postati vodeći igrač na svjetskom tržištu litija, a kompanija zadužena za upravljenje ovim važnim prirodnim bogatstvom je državna. Arce, u svojoj predizbornoj kampanji, tvrdio je da tadašnja vlast predvođena konzervativnom Jeanine Áñez želi izvršiti privatizaciju nalazišta litija. Upravljenje ovim resursom može biti važan faktor bolivijskog ekonomskog razvoja. U isto vrijeme, može biti važan faktor u privlačenju velikih sila ka ovoj siromašnoj državi. Posebno to se odnosi na Kinu koja je sa Evom Moralesom, bivšim predsjednikom Bolivije i šefom stranke iz koje dolazi Arce, gajila dobre odnose. Sa druge strane, Sjedinjene Američke Države Moralesa smatraju preprekom u ostvarivanju svojih ciljeva u Latinskoj Americi.

EU više ne priznaje Guaida kao venecuelanskog predsjednika

Evropska unija više ne priznaje Juana Guaida kao privremenog predsjednika Venecuele, odluka je zvaničnog Brisela. EU ne može više legalno da priznaje Guaida kao legitimnog predsjednika Venecuele, jer je na posljednjim izborima izgubio mjesto u parlamentu, saopšteno je. Kako piše Reuters, Guaida još uvijek kao legitimnog predsjednika priznaju Sjedinjene Američke Države i Velika Britanija, a dvojica diplomata iz EU su izjavila da zvanični Brisel još uvijek ne priznaje Nicolasa Madura kao predsjednika Venecuele, jer su predsjedničke izbore iz 2018. godine održane u Venecueli proglasili spornim. U isto vrijeme iz EU su poručili da su spremni uvesti dodatne sankcije Venecueli zbog kršenja ljudskih prava te naglasili da ne priznaju parlamentarne izbore održane 6. decembra u Venecueli. Faktičko stanje Ovakav razvoj događaja, na prvi pogled, djeluje zbunjujuće, ali stvari su jednostavnije nego što izgledaju. Naime, SAD i EU su Guaida priznali kao privremenog predsjednika Venecuele nakon što se on na tu funkciju postavio u državnom parlamentu u kome je imao većinu prije dvije godine. Međutim, venecuelanska opozicija je bila veoma razjedinjena i Maduro je to iskoristio da stvari okrene u svoju korist. Na parlamentarne izbore, koji su održani prije mjesec dana, dio opozicije (uključujući Guaida) nije izašao, pa je Maduro odnio ubjedljivu pobjedu. Na taj način je ovladao i posljednjom institucijom u zemlji koju nije kontrolisao, a novoizabrani parlament počeo je sa radom prije dva dana. O važnosti ovih izbora, pisali smo detaljno poslije njihovog održavanja. Naime, sada Maduro preko parlamenta može donositi odluke, poput stacioniranja vojnih snaga drugih država u Venecueli, davati koncesije na crpljenje nafte ili plina te sklapati velike ekonomske ugovore. Posljednje dvije godine to nije mogao raditi budući da je takve dogovore trebalo verifikovati u parlamentu kojeg on nije kontrolisao. Jedan od posmatrača na pomenutim decembarskim izborima bio je i bivši španski premijer Jose Luis Zapatero. On nije imao previše zamjerki na regularnost izbora i iz Venecuele je pozvao EU da odustane od sankcija i da se okrene dijalogu sa zvaničnim Caracasom. Pobjedu Madura na izborima sa oduševljenjem su dočekali u Rusiji i Kini, svjesni da im je Venecuela predata u ruke budući da Zapad odbija Madura. Međutim, sada je jasno da je to isto uvidjela EU i da je okrenula novu stranicu. Sudbina Guaida? Nakon što su odlučili da Guaida više ne priznaju kao legitimnog predsjednika Venecuele, iz Brisela su poručili da taj venecuelnaski političar „ostaje jedna od najvažnijih prodemokratskih figura u Venecueli“, gdje EU i SAD žele organizovati „poštene izbore“. U međuvremenu, ni Madurova vlast nije zaboravila Guaida. Kako je prethodnih mjeseci izvještavao Telesur, protiv Guaida i njegovih saradnika se vodi nekoliko istraga za različita krivična djela.

Kongres potvrdio Bidenovu pobjedu nakon nereda na Kapitolu

Američki Kongres je nastavio zajedničku sjednicu o potvrdi rezultata elektorskog koledža i potvrdi mandata novoizabranog predsjednika Josepha Bidena, nakon što su i Senat i Predstavnički dom odbili zahtjeve da se glasovi iz Pensilvanije proglase neregularnim, što je dovelo do upada izgrednika u zgradu i prekid sjednice na nekoliko sati. Postupak je nastavljen oko 8 sati po lokalnom vremenu konačno donijevši i formalnu potvrdu pobjede novoizabranog predsjednika Joea Bidena, predsjednik Trump rekao je da odluka "predstavlja kraj najvećeg prvog mandata u predsjedničkoj historiji". "Iako se u potpunosti ne slažem s ishodom izbora što i činjenice potvrđuju, ipak će doći do uredne tranzicije 20. januara", rekao je Trump u izjavi. "Oduvijek sam govorio da ćemo nastaviti našu borbu kako bismo osigurali da se broje samo legalni glasovi. Iako ovo predstavlja kraj najvećeg prvog mandata u predsjedničkoj historiji, to je samo početak naše borbe da Ameriku ponovo učinimo velikom", rekao je Trump ponavljajući tvrdnje o izbornoj prevari koje su potaknule nezadovoljnu masu, koju su sačinjavali njegovi glasači i aktivisti, da navali na Kapitol. Žena, koja još uvijek nije identificirana, umrla od povreda zadobijenih tokom nereda u i ispred Kapitola, potvrdili su zvaničnici policije Distrikta. Šef policije Robert Contee rekao je da su još tri osobe umrle ovom prilikom. "Čini se da su jedna odrasla žena i dva odrasla muškarca stradali u neredima, što je rezultiralo njihovom smrću. Svaki gubitak života je tragičan i naše su misli sa svima pogođenim njihovim gubitkom", dodao je. Više policajaca je ozlijeđeno, a najmanje jedan je prevezen u bolnicu, prenio je CNN.

NYSE povlači odluču o uklanjanju dionica kineskih kompanija

Njujorška berza NYSE najavila je da neće ukloniti dionice tri najveće kineske državne telekomunikacijske kompanije, povlačeći prethodnu odluku koja je prijetila eskalacijom tenzija između najvećih svjetskih ekonomija, prenosi Bloomberg. Zaokret je stigao samo četiri dana nakon što je NYSE rekao da će ukloniti dionice kako bi se ispoštovala američka izvršna naredba o zabrani ulaganja u preduzeća pod kontrolom kineske vojske: China Mobile Ltd., China Telecom Corp. i China Unicom Hong Kong Ltd. Nedostatak pojašnjenja zašto je NYSE promijenio kurs ostavio je investitore da nagađaju je li to jednostavno rezultat razmjene koja je u početku pogrešno protumačila izvršnu naredbu iz novembra Donalda Trumpa ili nešto drugo sa širim geopolitičkim implikacijama, jer se radi o velikom ulogu i za kineske i za američke kompanije. Prvi su se već dugo okrenuli američkoj berzi kapitala i međunarodnog prestiža, prikupivši najmanje 144 milijarde dolara tokom više od dvije decenije. Njihove američke kolege u međuvremenu žele izbjeći bilo kakvu eskalaciju napetosti koje bi mogle ograničiti njihov pristup ogromnoj kineskoj ekonomiji. U odvojenim izjavama, China Mobile, China Telecom i Unicom rekli su da će nastaviti pratiti razvoj događaja. Dionice China Mobile, najveći od tri spomenuta, porasle su u utorak za 5,1% u na hongkonškoj berzi, gotovo 10% prije službenog otvaranja američkih berzi. Sve ovo odvija se u posljednjih nekoliko sedmica Trumpove administracije, koja je godinama s Kinom vodi trgovinski rat zbog onoga što američki predsjednik naziva nelojalnom trgovinskom praksom. Trump je uveo carine na uvoz iz Kine i proveo agresivnu kampanju protiv kineskih tehnoloških firmi poput Huawei Technologies Co. Izgledi za deeskalaciju u velikoj mjeri ovise o tome kako će se razvijati američko-kineski odnosi nakon što novoizabrani predsjednik Joseph Biden uđe u Bijelu kuću krajem januara. Iako je kineski predsjednik Xi Jinping u čestitki Bidenu u novembru rekao da se nada da će se usredotočiti na suradnju, malo ko očekuje da će tenzije uskoro popustiti.

Kineski milijarder Jack Ma nestao nakon kritike državnog finansijskog sistema

Kineski milijarder Jack Ma nije se pojavljivao u javnosti u proteklih nekoliko sedmica otkako je javno kritizirao kineski državni finansijski sistem i zagovarao reforme, što je dovelo do medijskih špekulacija o njegovom stanju. Pedesetšestogodišnji osnivač platforme za e-trgovinu Alibaba, već skoro tri mjeseca ništa nije objavio na Twitteru od svoje posljednje objave 10. oktobra prošle godine, piše The Independent. 24. oktobra 2020. godine, tokom govora na samitu, Ma je izjavio kako kineske banke posluju s mentalitetom "zalagaonice". Govor je došao samo nekoliko sedmica prije zakazane inicijalne javne ponude (IPO) za dionice njegove Ant Grupe. Za ovu berzansku kotaciju u vrijednosti od oko 35 milijardi dolara (55,8 milijardi maraka) tvrdilo se da je najveća svjetska IPO, ali, samo nekoliko dana prije nego što se to trebalo dogoditi, kineske regulatorne vlasti su je suspendirale, pozivajući se na "značajna pitanja". Nakon toga, kineske su vlasti poduzele niz akcija protiv kompanija u Maovom vlasništvu, uključujući i istragu protiv Alibabe. Program otkupa kompanije u decembru u visini od 10 milijardi dolara (15,9 milijardi maraka) nije uspio zainteresirati tržište.

Druga strana: Događaji koji su obilježili drugu polovinu 2020. godine

Godinu na izmaku u gotovo čitavom svijetu obilježila je pandemija koronavirusa (SARS-CoV-2), koja je u velikoj mjeri odredila gotovo sve važne političke i ekonomske procese. Na našem News and Opinion blogu mogli ste čitati o tome kao i mnogim drugim stvarima koje su iza nas, ili o stvarima koji nam dolaze u susret. Prije malo više od 7 mjeseci (24. april 2020. godine) ovaj blog je nastao s ciljem da, koliko je to u granicama mogućnosti dva autora, govori o važnim procesima u svijetu koji čitalačkoj publici često promiču uslijed hiperprodukcije sadržaja na internetu i u tradicionalnim medijskim formama u Bosni i Hercegovini i okolnim državama. Posvećujući pažnju prosecima, a manje dnevnopolitičkim događajima, na ovome blogu ste mogli pročitati oko 190 članaka i vijesti. Od toga broja najmanje 25 posto su autorski članci, komentari i prilozi o procesima u različitim dijelovima svijeta Uz veliko hvala za Vaše izdvojeno vrijeme kako bi ste čitali naš blog te kako bi sa nama komunicirali porukama i komentarima, kao i medijima koji su prenijeli sadržaj na svoje portale, pred vama je rekapitulacija 2020. godine u trideset i pet članaka, uz naše obećanje da ćemo u narednoj godini nastaviti raditi istim ili još jačim tempom. Prvi tekstovi na ovome blogu odnosili su se na dva historijska događaja. U prvom tekstu pisali smo o ratu koji je trajao manje od školskog časa, a u drugom o tome kako su Sjedinjene Američke Države i Izrael došle na rub rata, a da je prije toga Egipat mogao biti zbrisan sa mape usljed pogrešne pretpostavke da su oni krivci za napad na američki brod. Nakon ovih uvodnih tekstova, pomoću kojih smo testirali i tehnički rad bloga, prešli smo na teme koje će svoj vrhunac imati u vremenu pred nama. Već u proljeće 2020. godine najveće svjetske sile su počele da zbrajaju gubitke u svojim ekonomijama. Kako su se s ovim problemom suočile SAD, Kina i Rusija mogli ste čitati u ovome članku. Japan je bio primoran otkazati Olimpijske igre, a to je bio veliki udarac za japansku politiku i tamošnju ekonomiju. O pretrpljenim štetama za ovu azijsku državu pisali smo početkom maja. Koronavirus je trajno promijenio Kinu. O političkim i društvenim tokovima u Kini u vrijeme pandemije pisali smo polovinom maja. Sukob SAD i Kine prenio se i na polje tehnologije. O „razvodu“ Googlea i Huaweija mogli ste čitati na ovome linku. Sukob Kine i SAD pokušava iskoristiti Indija. Da li će uspjeti u tome? Iransko pozicioniranje u Siriji ima obilježje strateškog djelovanja sa dubokim posljedicama. O kontroli sirijsko-iračke granice i o problemima koje u vezi s tim ima Izrael, pisami smo polovinom maja. Također, pisali smo o tome kakve Izrael može imati veze s Kinom u vremenu sukoba Washingtona i Pekinga. Koronavirus je doslovno razorila pojedine države, barem na kratko. Jedna od njih u maju mjesecu bio je i Čile. O tome kako Aleksandar Vučić kontroliše političke procese u Srbiji i o tome koliko je opozicija u Srbiji (ne)moćna, pisali smo prije parlamentarnih izbora u Srbiji. Ovaj članak je bio najčitaniji kod naših vjernih čitatelja u Srbiji. U Evropskoj uniji postoje i oni koji misle da Kina može biti alternativa Briselu u odnosima sa SAD. O tome smo pisali na ovome linku. Jedna od najvažnijih figura u svjetskoj politici već dvadesetak godina je ruski predsjednik Vladimir Putin. Ruski vođa u vremenu koronavirusa pretrpio je teške udarce na domaćem terenu. U junu smo pisali o tome kako potiskivanje Huaweija sa Zapada pokušavaju iskoristiti druge kompanije. Da li će u tome uspjeti Nokia i Ericsson? Najveća zemlja Latinske Amerike ima predsjednika koji je pobjedio na izborima, iako vjeruje da se u demokratiji stvari ne mogu mijenjati. O osebujnom stilu brazilskog predsjednika Jaira Bolsonara detaljno smo pisali na ovome linku. SAD su odlučile da dio vojnih snaga iz Njemačke prebace u Poljsku. Šta to znači za Zapad? Početkom juna prvi u BiH smo pisali o sukobu dva autoritarna lidera Bjelorusije i Rusije. Odnos Alexandera Lukashenka i Vladimira Putina samo je odraz dubokih političkih procesa na istoku Evrope, a koji su eskalirali mjesecima kasnije. Pored desetogodišnjeg rata u Siriji, u kojeg su uključene brojne države, Siriju je pogodila i ekonomska kriza. O tome da li Bashar al-Assad može izdržati nove udare pisali smo polovinom juna. U narednim vremenu sve češće će se čuti poziv za ukidanje gotovine i prelazak na elektronski način plaćanja roba i usluga. O raspravi u Španiji o ovome pitanju pisali smo na ovome linku. U julu smo pisali kako sukob Izraela i Irana ugrožava ruske pozicije u Siriji. Taj članak je privukao Vašu najveću pažnju i bio je najčitaniji na našem blogu do današnjeg dana. Polovinom juna podsjetili smo se na odnos pape Ivana Pavla II prema srebreničkom genocidu kojeg je papa opisao kao „poraz civilizacije“. Krajem jula pisali smo o izazovima za vlast u Egiptu, pa čak i o mogućnosti da ova važna država ostane bez vode iz rijeke Nil. Eksplozija u luci u Bejrutu sa početka augusta mjeseca i dalje odjekuje Libanom. O političkim izazovima za ovu mnogima važnu državu, pisali smo na ovome linku. Pomenuti sukob Lukashenka i Putina završio je na taj način da se polovinom augusta moglo zaključiti da sudbina bjeloruskog predsjednika zavisi od Moskve. Međutim, šta to u konačnici može značiti za Moskvu i za Zapad? O tome ste čitali na ovome linku. Da li Saudijska Arabija pravi atomsku bombu i šta to znači za Bliski istok? O tome smo pisali na ovome linku. Na Mediteranu se vodi jedna od najvažnijih bitaka za budućnost Evropske unije, Rusije i SAD. O borbi koja će biti sve izraženija u narednim godinama, detaljno smo pisali na ovome linku. Krajem septembra pisali smo o sukobu Azerbejdžana i Armenije. Da njihova nesreća nije samo njihova krivica, detaljno pokazuje i naš članak o interesima velikih sila na Kavkazu. Nakon što je protjeran iz zemlje, Evo Morales se vratio u Boliviju godinu dana kasnije. Njegov stranački drug postao je predsjednik te velike i resursima bogate države. Izborna pobjeda koju su ljevičari iz Južne Amerike opisali kao historijsku. Šta je to Joseph Biden nudio Amerikancima uoči predsjedničkih izbora, pisali smo krajem oktobra. Koronavirus, kako smo ranije naveli, ostavio je velike posljedice na Kinu. Početkom novembra pisali smo o kineskoj „kreativnoj“ statistici koja pokazuje podatke drugačije od onih kakvi jesu. Svijet se mijenja pred našim očima. Roboti preuzimaju poslove. U isto vrijeme u BiH postoje pojedinci koji tvrde da Daytonski sporazum ne treba mijenjati. O tom suludom i uzaludnom stavu pisali smo krajem novembra na njegovu 25. godišnjicu. Diego Armando Maradona nije bio samo fudbaler. On je bio puno više od toga. Šta je on značio za Argentince i za narode Južne Amerike pisali smo početkom decembra. Nicolas Maduro pobjedio je na izborima koje ne priznaje Zapad. Za pobjedu je dobio čestitke iz Rusije i Kine. Šta ovo znači za ukupne odnose u Latinskoj Americi, i da li će to dovesti do ruskih ili kineskih vojnih baza u Venecueli, ili samo do pojačanog ekonomskog povezivanja, čitali ste na ovome linku prije nekoliko sedmica. Iranski naučnik Mohsen Fakhrizadeh ubijen je u Iranu. Do danas nema jasne slike na koji način i od strane koga. Šta to znači za Iran, okolne države i SAD? Novoizabrani američki predsjednik Joseph Biden vakcinisao se protiv koronavirusa pred televizijskim kamerama. Za mnoge to je najava važnog političkog i društvenog trenda u 2021. godini jer se pitanje vakcinacije ili odbijanja vakcinacije postavlja u vrh prioriteta pojedinaca i društva.

EU i Kina postigli dugo očekivani investicioni dogovor

Najviši zvaničnici Evropske unije i predsjednik Kine Xi Jinping postigli su jučer dugo čekani investicioni dogovor koji će evropskim kompanijama otvoriti mnoštvo prilika, ali bi mogao da naljuti novu američku administraciju. U vrijeme zabrinutosti mnogih zbog stanja ljudskih prava u Kini, EU je saopštila da su sedmogodišnji pregovori Brisela i Pekinga zaključeni "u načelu" tokom video konferencije Xija, predsjednice Evropske komisije Ursule von der Leyen i predsjednika Evropskog vijeća Charlesa Michela, prenosi Beta. Razgovoru su nazočili i njemačka kancelarka Angela Merkel, čija zemlja predsjedava Evropskom unijom, i predsjednik Francuske Emmanuel Macron.

Von der Leyen je rekla da je EU "otvorena za poslove, ali privržena reciprocitetu, jednakim tržišnim uslovima i vrijednostima".

Za ratifikaciju dogovora biće potrebno nekoliko mjeseci. Da bi stupio na snagu, dogovor treba da ratificira Evropski parlament, a pitanje ljudskih prava moglo bi da bude škakljivo.

Prema podacima EU, Kina je sada njen drugi najveći trgovinski partner, iza Sjedinjenih Američkih Država, dok je Unija najveći kineski trgovinski partner. Trgovinska razmjena EU i Kine u prosjeku je veća od milijardu eura dnevno.

Dogovor je, prema EU, postignut nakon što se Kina obavezala da ratificira pravila Međunarodne organizacije rada (ILO) o prisilnom radu.

EU je izrazila zabrinutost zbog "ograničenja slobode izražavanja i pristupa informacijama, zastraživanja i nadzora novinara, kao i zbog hapšenja, suđenja i osuđujućih presuda braniocima ljudskih prava, advokatima i intelektualcima u Kini".

Unija se nada da će investicioni dogovor pomoći u ispravljanju neuravnoteženog pristupa tržištu i stvoriti nove investicione prilike za evropske kompanije u Kini, tako što će obezbjediti da one mogu da se nadmeću sa drugima po jednakim uslovima kada posluju u toj zemlji.

Dogovor je najambiciozniji koji je Kina do sada sklopila s trećom zemljom, navela je EU i dodala da će on omogućiti dodatan pristup mnogim oblastima kao što su sektor električnih i hibridnih vozila, privatne bolnice, telekomunikacije.

Međutim, dogovor ima potencijal da stvori tenzije sa administracijom novoizabranog predsjednika SAD Josepha Bidena, svega nekoliko sedmica nakon što je EU predložila da se transatlantski dijalog pozabavi "strateškim izazovom koji predstavlja sve veće samopouzdanje Kine" u međunarodnoj areni.

EU međutim navodi da će joj investicioni sporazum pružiti isti nivo pristupa kineskom tržištu kakav imaju SAD i insistira da će od sporazuma koristi imati i drugi trgovinski partneri, jer će Kina morati da poštuje visoke standarde ponašanja. Međutim, postoje mnoge dileme o odnosima EU i Kine, a koji mnogu bitno odrediti transatlantsko savezništvo o čemu smo ranije pisali.

Dogovor uključuje i jasna pravila protiv prisilnog transfera tehnologija, prakse koja podrazumijeva da vlada zahtijeva od stranih investitora da dijele s njom tehnološke tajne u zamjenu za pristup tržištu, zaključuje Beta.

Koliko je osoba bilo umiješano u likvidaciju generala Soleimanija?

Početkom ove godine, tačnije 3. januara, američka vojska u napadu dronom u Bagdadu likvidirala je iranskog generala Qassema Soleimanija i Abu Mahdija al-Muhandisa vođu iračkih Jedinica za narodnu mobilizaciju (PMU) bliskih Teheranu. Iran je žestoko uzvratio, napao američke baze u Iraku te najavio daljnje osvete. Eskalacija sukoba tada je izbjegnuta, ali izgleda da u Iranu imaju planove da nastave sa osvetom zbog ubistva svog najboljeg generala. Pored pomenutih vojnih napada, kao i najave novih, Iran radi i na tretiranju ovoga slučaja i u polju prava. Tako su iranske vlasti na listu onim koji namjeravaju da procesuiraju stavili 45 osoba, a prije nekoliko dana taj broj je iznosio 48. Ranije je saopšteno da je jedan od optuženih i američki predsjednik Donald Trump. Hossein Amir Abdollahian, čelnik odbora za obilježavanje prve godišnjice smrti generala Soleimanija, izjavio je da je Iran u šest država poslao potjernice za krivcima za saučesništvo u ovoj likvidaciji, ne precizirajući o kojim licima i kojim državama je riječ. Kako podsjeća iranska agencija Tasnim, iransko pravosuđe je prošlog mjeseca formiralo odbor za progon i pronalazak odgovornih za ubistvo Soleimanija i al-Muhandisa koji je irački državljanin. Vođa Hezbollaha: Saudijska Arabija i Izrael umiješani u likvidaciju Soleimanija Seyed Hassan Nasrallah, vođa libanskog Hezbollaha i blizak saveznik Irana, govorio je prije nekoliko dana o istoj temi. U intervjuu za Al Mayadeen Nasrallah tvrdi da su u ubistvo Soleimanija umiješani, pored Sjedinjenih Američkih Država, Izrael i Saudijska Arabija "makar se radilo o podsticanju Washingtona da to učini", dodajući da je i on na listi za likvidaciju pomenute tri države. Nasrallah dalje tvrdi, pozivajući se na svoje izvore, da je saudijski prijestolonasljednik princ Salman tokom posjete Washingtonu nagovarao američkog predsjednika Donalda Trumpa da odobri likvidaciju lidera Hezbollaha tokom izraelskih operacija. "Imamo informaciju da Saudijska Arabija namjerava da me ubije još od početka rata u Jemenu", izjavio je Nasrallah, dodajući da su SAD odobrile saudijski plan, a da je Izrael određen kao izvršilac. NBC: Trump odobrio likvidaciju Soleimanija sedam mjeseci ranije Čini se da je likvidacija iranskog generala spremana mjesecima. Kako je tvrdio NBC News, sedam mjeseci ranije Trump je odobrio likvidaciju Soleimanija jer je taj iranski general pripremao napade na američke vojne baze. Prema istom izvoru, Trumpu su bile ponuđene razne opcije kako se ponijeti prema Soleimaniju, a on je odabrao likvidaciju. Kako navodi NBC News i tokom 2017. i 2018. godine se govorilo o likvidaciji iranskog generala kao odgovor na rastuće iranske aspiracije na Bliskom istoku. Tokom 2007. godine Iransku revolucionarnu gardu (IRGC), kojom je upravljao Soleimani, tadašnji američki predsjednik George W. Bush proglasio je terorističkom organizacijom. I dok se Iran bavio pronalaženjem krivaca za likvidaciju generala Soleimanija, krajem novembra, nedaleko od Teherana, likvidiran je Mohsen Fakhrizadeh vodeći iranski naučnik u polju nuklearne energije, o čemu smo nedavno detaljnije pisali. Iran je optužio SAD i Izrael da stoje iza ubistva ovoga naučnika, ali konkretne dokaze za tu tvrdnju još uvijek nisu ponudili.

Biden ispunio obećanje o vakcinisanju pred kamerama

Novoizabrani američki predsjednik Joseph Biden primio je vakcinu protiv COVID-19 pred televizijskim kamerama, čime je počeo kampanju promovisanja vakcine protiv ove zarazne bolesti. Kako je ranije najavio, Biden je krenuo u javno zagovaranje vakcinisanja na dobrovoljnoj osnovi. On je tada izjavio da vakcinacija u Sjedinjenim Američkim Državama neće biti obavezna, ali da on snažno promoviše ovaj vid borbe protiv koronavirusa. U toj kampanji će imati pomoć tri bivša američka predsjednika. Bivši američki predsjednici Barack Obama, George W. Bush i Bill Clinton ponudili su da prime vakcinu ispred TV kamera kako bi uvjerili Amerikance da imaju povjerenja u vakcine koje razvijaju velike američke farmaceutske kompanije. Biden se obratio javnosti nakon što je primio vakcinu i pozvao Amerikance da tokom predstojećih praznika nastave poštovati epidemiološke mjere i savjete stručnjaka. "Ako ne morate, nemojte putovati. Ovo još uvijek traje“, rekao je Biden govoreći o opasnosti širenja virusa, dodavši kako će vakcinu najprije primiti zdravstveni radnici. Aktuelni američki predsjednik Donald Trump, koji je pobjedio virus nakon kratkotrajne hospitalizacije, još nije saopštio da li će se vakcinisati u budućnosti. Njegov saveznik na čelu Brazila Jair Bolsonaro je odbio vakcinaciju.

Nova pitanja u vezi sa aferom "Ibiza"

Dobrih godinu i pol nakon što je obznanjen video sa Ibize, koji je uzdrmao austrijsku politiku i doveo do kraha tirkizno-plave koalicije ÖVP i FPÖ, u Berlinu se dogodilo još jedno hapšenje, potvrdilo je bečko javno tužilaštvo, koje je i izdalo međunarodnu potjernicu za uhapšenim Julianom H. koji sada se čeka odluka njemačkih vlasti o izručenju, piše Frankfurter Allgemeine Zeitung. Podsjećamo, riječ je o tajno snimljenom razgovoru koji su u ljeto 2017. na ostrvu Ibiza vodili tadašnji predsjednik FPÖ-a Heinz-Christian Strache i njegov stranački prijatelj Johann Gudenus koje je zavela navodna nećakinja opet navodnog ruskog oligarha. U razgovoru je Strache spomenutoj obećao lukrativne ugovore s vladom ako finansijski podrži FPÖ i tako joj pomogne da uđe u vlast. Snimka je koštala Strachea položaja vicekancelara u maju 2019. godine, kada su mediji objavili dijelove pomenutog razgovora. Savezni kancelar Sebastian Kurz (ÖVP) također je privremeno izgubio svoju funkciju, koju sada ponovno obnaša nakon novih izbora i formiranja nove koalicije, ovaj put sa Zelenima. Javno tužilaštvo u Beču objavilo je u novembru 2019. godine da se vodi istraga protiv sedam osoba zbog, između ostalog, sumnje da su zloupotrijebili uređaje za snimanje, krivotvorenje zaštićenih dokumenata, te za pokušaj iznude i prevare. Nije jasno jesu li svi ovi navodi usmjereni protiv H., jer je istraga klasificirana kao povjerljiva. Julian H. navodno se obratio Gudenusu 2017. godine kao opunomoćenik nećake bogatog ruskog oligarha, a povodom kupovine komada zemlje u vlasništvu porodice Gudenus. Nagovještaji da bi ova mogla podržati FPÖ, bilo donacijama ili stjecanjem udjela u tabloidu "Kronen-Zeitung", vodili su Gudenusa na daljnje sastanke, da bi konačno kulminirali susretom sa Stracheom na Ibizi. Afera Ibiza bila je povod da Austrijsko nacionalno vijeće uspostavi parlamentarni istražni odbor koji je H. ​​stavio na listu ljudi koje bi želio saslušati kao svjedoke. FPÖ i ÖVP, stranke pogođene aferom i njenim neposrednim političkim posljedicama, žele se usredotočiti prvenstveno na pozadinu video snimka snimljenog prije formiranja tirkiznoplave vlade. Socijaldemokratski SPÖ, liberalni Neos i također Zeleni, koji su sada na vlasti uz ÖVP-u, žele se usredotočiti prvenstveno na razdoblje vlasti pod Kurzom i Stracheom, u kojem pretpostavljaju da je bilo nezakonitih postavljanja i drugih mahinacija. Poslanici će sam video i njegovu službenu kopiju uskoro moći vidjeti vlastitim očima. Tražili su to nakon što je policija pronašla kopiju tokom pretresa kuće u aprilu ove godine. Javno tužilaštvo do sada je odboru dostavilo samo cenzuriranu verziju, jer se ti dijelovi tiču ​​lične sfere trećih strana i nisu bili uključeni u istražni spis. Međutim, Ustavni sud prošle je sedmice presudio da istražni odbor mora dobiti cjelokupnu snimku. Ministrica pravosuđa Alma Zadić (Zeleni) tada je obećala da dijelovi koji nedostaju trebaju biti isporučeni "što je prije moguće". Sumnje političara ÖVP da iza svega stoji suparnička SPÖ-a očito se odnose na činjenicu da je videozapis ponuđen na prodaju ovoj opozicionoj stranci, mnogo ranije nego što je objavljen u "Süddeutsche Zeitungu" i u "Spiegelu" koji su porekli su da su išta platili za video zapise. Neizvjesno je i to da su treće strane osigurale novac za objavljivanje „projektom motiviranog dobrobiti civilnog društva“, ili je postojao politički motivirani klijent za snimanje Strachea ili je jednostavno to radilo zbog zarade, austrijska javnost se nada da će informacije o tome od dobiti od H.

DrugaStrana.info

Druga strana vijesti

 

Newsletter

  • Twitter
  • Facebook
  • RSS

© 2020 by Druga strana. 

Sva prava zadržana. Zabranjeno preuzimanje sadržaja bez dozvole izdavača.

A blog by A.Sijamić & S.Mirvić. Proudly made in Bosnia and Herzegovina.