• Armin Sijamić

Bidenova doktrina - Trumpov gard: Gdje je u svemu Zapadni Balkan?

Protekle sedmice američki predsjednik Joseph Biden objavio je dokument „Strategija nacionalne sigurnosti“ (National Security Strategy NSS) u kome su, pojednostavljeno rečeno, predstavljeni izazovi i problemi sa kojima se susreću SAD te je sadržan program aktuelne administracije kako na to odgovoriti i upućen ka američkom Kongresu koji će steći uvid u stavove izvršne vlasti. U dokumentu najveći dio pažnje Biden je posvetio Kini, Rusiji, saveznicima i domaćim nagomilanim problemima.

Dokument koji potpisuje Biden prvi je ove vrste koji je izdala njegova administracija, a po uzoru na ranije američke predsjednike. Kako je to suštinski osvrt na glavne teme s kojima se američka administracija bavi, u ovom trenutku Bidenova, često se takav dokument naziva doktrinom nekog predsjednika. Bidenova doktrina pisana je u vremenu ogromnih političkih i ekonomskih kriza širom svijeta i vjerovatno u najsloženijem trenutku za SAD u nekoliko zadnjih decenija. Ekonomska kriza nastala nakon pojave koronavirusa, pogoršani odnosi sa nekim od saveznika usljed vladavine Donalda Trumpa, napeti odnosi sa Kinom, klimatske promjene, poskupljenje hrane, rat u Ukrajini i rast cijene energenata samo su neka od globalnih pitanja u kojima Bidenova administracija mora da igra ključnu ulogu. Sve ovo bitno utiče na poteze koje vuče Biden, a refleksija tih teških odluka jeste loše stanje kod kuće gdje se 8. novembra održavaju izbori za Predstavnički dom Kongresa od 435 članova i za 35 od 100 članova Senata.


SAD i svijet


Novembarski izbori su pravi test za Bidenovu administraciju koja se suočava sa žestokim kritikama u SAD zbog pogoršane ekonomske situacije. Dobar dio dokumenta bavi se ljudima kojima se Biden standardno obraća – američka srednja i radnička klasa. Njima i ostatku zemlje Biden obećava investicije i razvoj, moderne tehnologije, „investiranje u ljude“, bolje obrazovanje i inkluzivno društvo. Biden ispravno smatra da nije moguće biti svjetska sila ukoliko su loši uslovi kod kuće i stoga je potrebno „koristiti diplomatiju da bi se napravili što jači savezi“ koji bi doprinjeli bržem razvoju SAD i saveznika. Taj nastup SAD prema svijetu izaziva interesovanje i izvan američkih granica, pa tako i nas u Bosni i Hercegovini.


Pored svih poruka o saradnji i inkluzivnom svijetu bilo bi pogrešno zaključiti da je ova Bidenova doktrina slična onoj Baracka Obame, kada je sadašnji predsjednik bio potpredsjednik države, koji se 2015. godine radovao saradnji sa „stabilnom i prosperitetnom Kinom“. Govoreći o domaćoj političkoj sceni ona je bliska Obaminoj doktrini, ali kada se govori o vanjskoj politici Bidenov dokument je puno bliži Donaldu Trumpu koji je nastupao sa pozicije sile.


Štaviše, Biden je otišao korak dalje od Trumpa koji se zalagao za djelimično povlačenje SAD sa međunarodne scene. Biden nastavlja da drži Trumpov realpolitički gard prema svijetu, ali cilja na gotovo sve dijelove planete, pa čak pledira i za ostvarenje američkih interesa u svemiru gdje moraju zadržati prednost u odnosu na sve druge. U nešto manje od pedeset stranica teksta puno je termina kao prepisanih iz knjiga najvažnijih američkih teoretičara realpolitike. Potrebno je zadržati prednost nad Kinom, Rusija je prijetnja, a Iran u odnosu na dvije pomenute je „manja autokratska sila“ koja izaziva nestabilnost, između ostalog stoji u tekstu. Ovakve razlike i sličnosti sa


Obaminom i Trumpovom politikom samo su dokaz da je najveća svjetska sila na neke stavove prisiljena, odnosno da druge sile jačaju u svojim regionima.

Sa druge strane, Biden vjeruje da se američka savezništva moraju produbiti i njegovati, a da tu posebnu ulogu ima NATO koji je potreban i SAD i Evropi, baš kao i i jaka američka vojska koju dodatno treba „modernizovati i ojačati“ i „neće se oklijevati da ju se upotrijebi kada je to potrebno da se zaštite nacionalni interesi“. Biden ističe da SAD nastavljaju podržavati Izrael, kao i njegovu integraciju u regiju, odnosno daljnje povezivanje sa okolnim arapskim državama. U dokumentu stoji i da američka administracija podržava Izrael i Palestinu u pravljenju dvije države prema granicama iz 1967. godine kako bi uživali „sigurnost, prosperitet, slobodu i demokratiju“.


Izazov Kine i Rusije


Biden ovim dokumentom ukazuje na brojne krize širom svijeta koje SAD moraju rješavati, jer „širom svijeta potreba za američkim liderstvom je velika kao što je i ranije bila“ i zaključuje da je američki angažman potreban, „jer su SAD svjetska sila sa svjetskim interesima“. To se posebno odnosi na Kinu koja je postala „najveći geopolitički izazov za SAD“ sa kojom su SAD u „strateškom nadmetanju za oblikovanje budućeg međunarodnog poretka“, jer je to „jedini konkurent sa namjerom da preoblikuje međunarodni poredak i sa rastućom ekonomskom, diplomatskom, vojnom i tehnološkom moći da to i uradi“. Kao posebno mjesto gdje Biden vidi mogući kineski uspon u svjetsku silu broj jedan jeste Indo-Pacifik u kome SAD moraju obuzdati kinesku narastajuću most. Odatle i pojačan američki angažman uovome dijelu svijeta proteklih godina, posebno u podršci Tajvanu, Japanu, Južnoj Koreji, Indiji i drugim saveznicima.


Druga na listi izazova sa kojim se SAD moraju nositi jeste Rusija, smatra Biden. Dok Kinu treba pobijediti u nadmetanju, Rusiju treba „ograničiti“, odnosno suziti njen manevarski prostor, posebno nakon agresije na susjednu Ukrajinu. Biden smatra da je napad na Ukrajinu ogolio rusku moć, pokazao njene namjere da krši međunarodne norme i narušava suverenitet i teritorijalni integritet drugih država. Zatim, da je agresija na Ukrajinu skupo koštala Rusiju, posebno njenu armiju koja je bitno oslabljena. SAD vjeruju da će se zbog toga Rusija u budućnosti više oslanjati na svoje nuklearno oružje, ali da njima niti bilo kome drugom SAD „neće dozvoliti“ da njime prijete. U tom kontekstu, Biden navodi da će SAD braniti „svaki inč“ teritorije članica NATO-a.


SAD, Evropa i Zapadni Balkan


Navedimo i to da dio svijeta u kome se nalazi Bosna i Hercegovina u dokumentu nije partikularno tretiran, odnosno Zapadni Balkan je sagledan u kontekstu širih evropskih geopolitičkih kretanja, poput predanosti NATO-u, podršci Ukrajini, suprostavljanju drugim silama i volji da se pomognu i zaštite saveznici i njihove zajedničke demokratske vrijednosti. U samo jednoj rečenici direktno se govori o ovome dijelu Evrope i ta rečenica glasi ovako: „Asistirat ćemo partnerima u osnaživanju demokratskih institucija, vladavini prava i ekonomskom razvoju Zapadnog Balkana.“ Čitajući ostatak dokumenta može se zaključiti da se politika najveće svjetske sile, barem dok je Biden na čelu države, prema ovome dijelu svijeta neće mijenjati i imaće novu i jaču dinamiku u skladu sa odnosom prema drugim velikim silama.


Na koncu, događaji u Ukrajini navode na zaključak da će pojačano američko prisustvo u regiji i Evropi biti logičan odgovor svim silama koje ciljaju na ovaj dio svijeta, a da je ruska agresija na Ukrajinu i odgovor Zapada pokazatelj da je svijet bliži novim sukobima nego li, ne tako davnim, Obaminim idiličnim projekcijama budućih svjetskih odnosa.


Tekst je originalno objavljen na portalu nap.ba.