• DS

Svakih 30 sati pandemija stvara novog milijardera, a milion ljudi tone u siromaštvo

Milijarderi u prehrambenom i energetskom sektoru povećavaju svoje bogatstvo za milijardu dolara svaka dva dana, dok cijena osnovnih dobara u svijetu raste brže nego što je to bilo decenijama, objavila je humanitarna organizacija Oxfam koja se bavi suzbijanjem siromaštva, i preporučila oštrije oporezivanje bogataša.


Na svakog ko je postao milijarder tokom pandemije a jedan je to postajao svakih 30 sati, skoro milion ljudi moglo bi skoro istom brzinom biti gurnuto u ekstremno siromaštvo ove, 2022. godine, pokazuje novi izvještaj Oxfama, javlja Beta.


Izvještaj nazvan "Profitiranje na bolu" (Profiting from Pain) objavljen je jučer, na početku Svjetskog ekonomskog foruma u Davosu, skupa globalne elite koji se u održava prvi put "licem u lice" od početka pandemije COVID-19, tokom koje su milijarderi uživali u ogromnom uvećanju svog bogatstva. "Milijarderi stižu u Davos da proslave nevjerovatan porast svog bogatstva. Pandemija i sada naglo povećanje cijena hrane i energije za njih su, jednostavno rečeno, bili dar s neba.., ali su decenije napretka u suzbijanju ekstremnog siromaštva sada preokrenute i milioni ljudi se suočavaju s nemogućim povećanjem troškova jednostavnog preživljavanja", rekla je Gabriela Bucher, izvršna direktorka Oxfam Internationala čije je sjedište u Najrobiju, u Keniji. Izvještaj pokazuje da su tokom pandemije 573 osobe u svijetu postale novi milijarderi po jedan na svakih 30 sati. S druge strane Oxfam predviđa da će ove godine još 263 miliona ljudi u svijetu pasti u ekstremno siromaštvo, po stopi od milion ljudi na svaka 33 sata. Razlike u prihodima


Bogatstvo milijardera je poraslo više u prva 24 mjeseca COVID-19 nego za prethodne 23 godine ukupno. Ukupno bogatstvo svjetskih milijardera sada je iznosi 13,9 posto globalnog BDP-a. To je trostruko povećanje u odnosu na 2000. godinu kada je iznosilo 4,4 posto svjetskog BDP-a. "Bogatstvo milijardera se nije povećalo jer su sada pametniji ili rade više", već "radnici rade više, za manje plate i u lošijim uslovima" rekla je Bucher. Ona smatra da su "superbogati decenijama nekažnjeno namještali sistem i sada ubiru prednosti. Oni su šokantnu količinu svjetskog bogatstva zaplijenili privatizacijom i monopolima, uništavanjem regulative i prava radnika, a svoj novac su skrivali u poreskim rajevima – sve uz saučesništvo država". Za to vrijeme, nastavila je Bucher, "milioni drugih ljudi preskaču obroke, isključuju grijanje, zaostaju s plaćanjem računa i pitaju se šta još mogu da urade da bi preživjeli". Ta "groteskna nejednakost kida veze koje nas drže zajedno kao čovječanstvo. To izaziva podjele, korozivno i opasno. To je nejednakost koja bukvalno ubija" rekla je šefica Oxfama. Energija, hrana i farmacija


Novo istraživanje Oxfama također pokazuje da korporacije u energetskom, prehrambenom i farmaceutskom sektoru gdje su monopoli posebno česti, ostvaruju rekordno visoke profite, čak i kada se plate jedva pomjeraju, a radnici se usred pandemije bore s cijenama koje su decenijama visoke. Bogatstvo milijardera u hrani i energetici poraslo je za 453 milijarde dolara u posljednje dvije godine, što je po milijardu dolara svaka dva dana. Pet najvećih energetskih kompanija (BP, Shell, TotalEnergies, ​​Exxon i Chevron) zajedno ostvaruju profit od 2.600 dolara svake sekunde. Samo u sektoru hrane svijet sada ima 62 nova milijardera, piše Oxfam. Zajedno sa samo tri druge kompanije, porodica Cargill kontroliše 70 posto svjetskog poljoprivrednog tržišta. Prošle godine američka kompanija Cargill koja djeluje širom svijeta, ostvarila je najveći profit u svojoj historiji (pet milijardi dolara neto prihoda) i očekuje se da će to nadmašiti ove godine. Samo u porodici Cargill sada je 12 milijardera, četiri više nego prije pandemije. Danas u svijetu 2.668 milijardera 573 više nego 2020. godine, posjeduje 12,7 hiljada milijardi dolara, što je povećanje za trećinu (3,78 hiljada milijardi dolara). Deset najbogatijih ljudi na svijetu posjeduje više bogatstva od najsiromašnijih 40 posto čovječanstva 3,1 milijarde ljudi. Oxfam je izračunao da bi radnik u donjih 50 procenata po prihodima, morao da radi 112 godina da bi zaradio ono što osoba koja je među najbogatijima u svijetu dobije u jednoj godini. Pandemija, piše u izvještaju, stvorila je 40 novih farmaceutskih milijardera. Farmaceutske korporacije poput Moderne i Pfizera ostvaruju profit od 1.000 dolara svake sekunde samo od svoje monopolske kontrole nad vakcinom protiv COVID-19, uprkos tome što su za njen razvoj dobile milijarde dolara državnih investicija. Te kompanije državama naplaćuju vakcine do 24 puta više od potencijalnih troškova njihove proizvodnje. Računa se da djelom i zato 87 posto ljudi u zemljama sa niskim prihodima još nije u potpunosti vakcinisano. "Izuzetno bogati i moćni profitiraju od bola i patnje... Neki su se obogatili uskraćujući milijardama ljudi pristup vakcinama, drugi iskorištavajući rastuće cijene hrane i energije.., a isplaćuju ogromne bonuse i dividende dok plaćaju što je moguće manje poreza. To rastuće bogatstvo i rastuće siromaštvo su dvije strane iste medalje, dokaz da ekonomski sistem funkcioniše upravo onako kako su ga bogati i moćni smislili", rekla je Bucher. Poslije više od dvije godine od početka pandemije, s procjenjenih više od 20 miliona smrtnih slučajeva od COVID-19 i široko rasprostranjenog ekonomskog razaranja, "državni lideri u Davosu suočeni su sa izborom: djelovati kao zastupnici klase milijardera koji pljačkaju svoje ekonomije, ili preduzeti hrabre korake u interesu velike većine" piše u saopštenju Oxfama koji smatra da je "ekonomski razumna mjera... da države konačno oporezuju bogatstvo milijardera".


Potrebne reforme Oxfam državama preporučuje da hitno uvedu jednokratne solidarne poreze na neočekivane prihode milijardera od pandemije i da se time finansiraju podrška ljudima koji se suočavaju s rastućim troškovima hrane i energije, kao i "pravičan i održiv oporavak od COVID-19". Oxfam državama preporučuje i da profitiranje od krize "prekinu uvođenjem privremenog poreza na višak profita od 90 procenata kako bi se uhvatili neočekivani profiti velikih korporacija u svim industrijama". Oxfam je procijenio da bi takav porez na samo 32 superprofitabilne multinacionalne kompanije mogao da 2020. godine generiše 104 milijarde dolara državnog prihoda. Državama Oxfam preporučuje i da uvedu trajne poreze na bogatstvo da bi obuzdale ekstremno bogaćenje i monopolska moć, kao i prevelike emisije ugljenika koje nastaju aktivnošću superbogatih. Godišnji porez na bogatstvo milionera, počevši od samo dva procenta i pet procenata za milijardere, mogao bi da generiše 2,52 hiljade milijardi dolara godišnje dovoljno da izvuče 2,3 milijarde ljudi iz siromaštva, da napravi dovoljno vakcina za cijeli svijet i da pruži opštu zdravstvenu i socijalnu zaštitu za sve koji žive u zemljama sa niskim i nižim srednjim prihodima. Oxfamovi proračuni su piše u saopštenju, zasnovani na najnovijim i najsveobuhvatnijim dostupnim izvorima podataka, a broj najbogatijih je s Forbesove liste milijardera. U saopštenju se dodaje da Svjetska banka definiše ekstremno siromaštvo kao život s manje od 1,90 dolara dnevno.