top of page
  • Writer's pictureArmin Sijamić

Narendra Modi kod Josepha Bidena: Uspostavljeno 'strateško partnerstvo' koje brine Kinu

Namjera Sjedinjenih Američkih Država da obuzdaju Kinu više puta je iskazana od strane američkih zvaničnika. Jedna od najvažnijih karika u lancu kojim Washington namjerava opasati Kinu jeste Indija. Indijski premijer Narendra Modi je boravio u posjeti kod predsjednika Josepha Bidena i tom prilikom, prema riječima gosta, otvoreno je „novo poglavlje“ u odnosima dvije sile koje su u „strateškom partnerstvu“.

Narendra Modi i Joseph Biden


Indija je najmnogoljudnija država svijeta (1,4 milijarde stanovnika) i nosi titulu najveće demokratije svijeta, budući da u toj zemlji pravo glasa ima više ljudi nego li SAD i Evropska unija zajedno imaju stanovnika. Zato je i u simboličnom smislu važno imati Indiju na svojoj strani, posebno što je to država koja vodi nezavisnu politiku i odbija se svrstati u blokove. Kako je Indija više od države, jer je to i stara civilizacija, ponude za saradnju stižu desetljećima. Nadolazeća svjetska ekonomska velesila (trenutno peta ekonomija svijeta), ipak ima konstantu u svojoj politici – rivalstvo s Kinom. Na tu činjenicu posljednjih decenija računaju Moskva i Washington.


Biden je jučer ugostio Modija uz najviše počasti. Prethodno, Modi je razgovarao sa nekim od šefova najvećih svjetskih kompanija. Mnoge američke kompanije žele u Indiji stvarati „novu Kinu“, odnosno svoje poslove prebaciti u državu koja ima brojnu i obrazovanu radnu snagu. U Indiji svake godine diplomira oko 1,5 miliona inžinjera (najviše u oblasti IT industrije i mašinstva), pa je od dolaska Modija na vlast Indija proizvela inžinjera koliko Nizozemska ima stanovnika. Jasno je da obrazovani mladi ljudi, uz pomoć američkih kompanija, mogu zemlju preporoditi. Upravo je ovo glavna karta na koju je igrao Biden od dolaska na vlast. Za odmicanje od Rusije i nastavak opiranja Kini, Indiji se nude investicije i ekonomski preporod.


Važni ugovori


Ako je suditi prema rezultatima posjete Modi je odlučio prihvatiti ponudu, ali je pitanje u kojoj mjeri i po kojoj cijeni. Indija ne želi da sklapa dogovore koji će je držati u ograničenjima i koji će sputavati njenu politiku. Toga je bio svjestan i Biden koji nije kritikovao Modija zbog stanja ljudskih prava u Indiji, iako su to tražili pojedini američki kongresmeni. Posebno kritični prema Indiji, zbog stanja tamošnjih muslimanima (koji su manjina, iako ih ima preko 200 miliona), bile su Ilhan Omar, Rashida Tlaib, Alexandria Ocasio-Cortez i senator Bernie Sanders koji je Modija optužio za „agresivni hindu nacionalizam“. Modi je odbacio optužbe, a Biden, poučen iskustvom kada je optužio Mohammeda bin Salmana za ubistvo Jamala Khasoggija i što ga je kasnije koštalo prilikom formiranja cijene nafte, nije kritikovao gosta.


Dvije zemlje su potpisale važne sporazume u oblasti odbrane, ekonomije, zdravstva, poluprovodnika, svemirskog programa, tehnologije (kvantni računari i umjetna inteligencija), minerala, telekomunikacija, proizvodnje energije i trgovine. Cilj je diverzifikacija lanaca opskrbe, odnosno smanjivanje ovisnosti o Kini i drugima, a zatim razvoj tehnolgija koje se mogu koristiti na bojnom polju. Najavljena su otvaranja novih konzulata u obje države.


General Electric će u Indiji proizvoditi motore za potrebe indijskih zračnih snaga, kompanija za proizvodnju poluprovodnika Micron Technology će investirati 2,7 milijardi dolara, a kvalifikovani indijski radnici će lakše dolaziti u SAD da uče i rade. Kompanija Applied Materials, koja proizvodi alate za pravljenje poluprovodnika, investiraće 400 miliona dolara u otvaranje centra u Indiji. New Delhi će kupiti američke dronova MQ-9B SeaGuardian koji se smatraju jednim od najboljih na svijetu. NASA će raditi sa indijskim kolegama na razvoju svemirskog programa, a američka ratna mornarica će imati pristup indijskim lukama radi popravke svojih brodova. Na jednom od pomenutih sastanaka sa ekonomskom elitom, Modi je razgovarao sa Elonom Muskom o otvaranju kompanije Tesla u Indiji.


Ovakvi ugovori pokazuju namjeru Washingtona da Indiju okrenu ka sebi, dodatno vežući je, budući da je najveći indijski trgovinski partner. Washington smatra da bi odnosi mogli biti bolji. Biden je to poslije sastanka opisao kao „neograničen potencijal“. Istovremeno, polja u kojima će dvije države sarađivati mogu naslutiti tendencije u budućem razvoju Indije. Naime, Indija se desetljećima oslanja na rusku vojnu tehnologiju, posebno u oblasti avijacije. Procjenjuje se da gotovo polovinu potreba u oblasti odbrane Indija zadovoljava u saradnji sa Moskvom. Dogovorom o pokretanju fabrike za pravljenje motora, Indija dobija mogućnost da počne proizvoditi vlastite borbene avione.


Stateško partnerstvo na indijski način


Izdašna ponuda Washingtona prema Indiji nije slučajnost. Na Indo-pacifiku se vodi geopolitički okršaj koji bi mogao odrediti sudbinu svijeta u narednim decenijama. U toj geopolitičkoj slagalici Indija je jedan od važnijih aktera. U stalnom suprostavljanju Kini, Indija je prinuđena na različite aranžmane. Tako je Indija postala dio Quad-a (SAD, Indija, Japan i Australija) koji se suprostavlja kineskim ambicijama na Pacifiku. Nakon razgovora sa Bidenom Modi je naglasio važnost Quad-a i saradnje država koje ga čini.


Paralelno s Quad-om, Indija je ulazila u organizacije u kojima Kina vodi glavnu riječ. Postala je članica Šangajske organizacije za saradnju (SCO) i BRICS-a. Obje ove organizacije su zamišljene kao skup država okupljenjih oko Kine i Rusije. Zašto te grupe nisu izrasle u još jače asocijacije razlog je i članstvo Indije. Nakon početka ruska agresije na Ukrajinu BRICS je imao sastanak, a Modi je tada govorio o svemu drugom osim o ratu, što se nije svidjelo Moskvi koja je tražila podršku.


Pitanje Ukrajine pokazuje kako je teško raditi sa Indijom, bez obzira ko je sa druge strane stola. Indija nije pomogla Rusiji, ali je nije ni osudila zbog agresije, istovremeno kupujući rusku naftu po nižim cijenama. Na sastanku s Bidenom Modi je rekao da je najbolji način da se ukrajinska kriza riješi „dijalogom“ i „diplomatijom“, nakon što je sklopio unosne ugovore sa državom koja je najveći donator Ukrajine. Međutim, velike sile su navikle na nezavisnu Indiju koja je i tokom Hladnog rata vodila sličnu politiku u okviru Pokreta nesvrstanih.


Modi je jučer istakao da su Indija i SAD „dvije najveće demokratije“ i da dijele „demokratske vrijednosti“. Dodao je da svijet od njih očekuje da sarađuju. Možda je u tim riječima i sadržana indijska poruka drugim silama – saradnja samo kada nama odgovara. Dogovori postignuti u Washingtonu ne znače da je Indija odabrala stranu i da će slijepo slijediti SAD u okršaju sa Kinom i Rusijom, ali može se reći da je Biden postigao značajan uspjeh. Sada će na sastancima SCO-a i BRCIS-a Indija braneći svoje interese zastupati i američke stavove.


Kada je u oktobru 2020. godine govorio o reformi Ujedinjenih nacija i želji da Indija postane stalna članica Vijeća sigurnosti, Modi je tada dao zanimljivu izjavu. „Kada smo bili jaki nikada nismo bili prijetnja svijetu, a kada smo bili slabi nikad nismo bili teret svijetu“, poručio je tada. Od ovakvog poimanja svijeta Indija nije odustala, odnosno interes Indije će biti stavljen na prvo mjesto makar protiv toga bile sve druge sile.


Posljednje četiri godine ministar vanjskih poslova je Subrahmanyam Jaishankar, dugogodišnji diplomata i autor knjige „Indijski način: Strategije za neizvjestan svijet“. Bivši ambasador u SAD i Kini, postao je neka vrsta zvijezde u Indiji. On se suprostavlja stranim zvaničnicima, pokušavajući na svakom mjestu objasniti da interes drugih nije interes Indije i da ih stav drugih država ne obavezuje. U jednom od nastupa Jaishankar kaže da Indija ne vodi politiku protiv nekoga, već za nešto. Modijeva posjeta Washingtonu to pokazuje. Ono što treba da brine Kinu, jeste da je takav indijski nastup u Pekingu u ovom trenutku nezamisliv, iako su obje države članice SCO-a i BRICS-a koje su, prema procjenama nekih, trebale srušiti dominaciju Zapada.



Tekst je ranije objavljen na portalu nap.ba.

 

Commentaires


bottom of page