top of page
  • Writer's pictureArmin Sijamić

Macronovi momci u Odesi i priželjkivanje Putinovog strateškog poraza


Ideja o francuskim trupama u Ukrajini, koju je Emmanuel Macron iznio krajem prošlog mjeseca, dobija nove detalje. Suočen s mogućnošću da će Kijev biti poražen, Macron (bankar i tehnokrata iz stranke centra) je počeo javno iscrtavati geopolitičke mape.



Foto: Emmanuel Macron tokom vojne parade u Parizu


Posljednjih dana brojni mediji bave se Macronovim odnosom prema Ukrajini, nakon što je najavio da razmatra da tamo pošalje francuske trupe i nakon što je Rusija odgovorila da je to uvod u rat s NATO-om koji vodi ka nuklearnom ratu.


Neki mediji su iskopali video na kojem Macron telefonski razgovara s ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim prvog dana ruske agresije. Zabrinuti Macron pita gdje su ruske trupe, da li je Zelenski na sigurnom i kaže da će vidjeti šta može uraditi da se zaustave napadači. Macron ne obećava Zelenskom ništa, nema teških riječi, niti najava kako će mu konkretno pomoći.


Jučer francuski Le Monde donosi novu slikovitu priču o Macronu i njegovom odnosu prema Ukrajini, odnosno šta uraditi nakon serije ukrajinskih vojnih poraza proteklih mjeseci.


„Emmanuel Macron je sjedio s čašom viskija u ruci. Noć je trajala u prostoriji sa portretima u Jelisejskoj palati, 21. februara. Predsjednik je zveckao čašom sa gostima, odgovarajući na njihove čestitke na njegovom „prelijepom govoru“ u čast armenskih boraca otpora iz Drugog svjetskog rata Misaka i Mélinée Manouchian, koje je upravo uveo u Panteon. Ipak, predsjednik je bio zamišljen. Situacija u Ukrajini, koja je u posljednje dvije godine pod invazijom ruskih trupa, se pogoršavala. Rat je zaglibio.'„U svakom slučaju, u narednoj godini ću morati da pošaljem momke u Odesu', rekao je predsjednik pred nekolicinom gostiju", piše Le Monde.


Pet dana kasnije, nastavlja Le Monde, Macron iz iste palate odgovara na pitanje o mogućem slanju francuskih trupa u Ukrajinu i poručuje da se „nijedna opcija ne smije odbaciti“. Tako se pokreće priča koja već dvije sedmice ne gubi na značaju i o kojoj se govori i piše širom svijeta.


Odesa na Crnom moru


Historija Crnog mora je i historija Odese, najvećeg grada na evropskoj strani tog mora. Još od vremena stare Grčke taj grad je predstavljao važnu tačku na mapi svijeta. Od tada za Odesu se vode ratovi, a trag tamo ostavili su Grci, Jevreji, Turci, Rusi, Ukrajinici i drugi narodi koji su stoljećima živjeli i poslovali u tom velikom multietničkom gradu.


O važnosti Odese govorio je i Vladimir Putin, tvrdeći da pripada Rusiji i da je cilj „specijalne vojne operacije“, kako Rusija zove invaziju na Ukrajinu, da grad preuzmu od Kijeva. Na početku invazije Rusi su pokušali osvojiti Odesu, ali su poraženi i ruska mornarica je otjerana od obale.


Pored pomenute važnosti Odese kroz historiju, grad ima važan geografski položaj u Crnom moru, budući da se u njegovom zaleđu nalazi Moldavija, koja ima pobunjeno Pridnjestrovlje i ruske trupe, da je tu ušće rijeke Dnjestar i da je Odesa najbliža morska luka Kijevu i zapadnom dijelu Ukrajine. Suštinski, u ovom ratu Odesa je prozor u svijet za ukrajinske brodove. Ako bi Rusija zauzela Odesu, Ukrajina bi ostala bez morske obale i bez pristupa Dunavu.


Interesovanje Macrona za Odesu zato nije slučajno, jer ukoliko želi poraziti Putina onda je Odesa jednako važna kao i Kijev, kako za opstanak ukrajinske države, tako i za interese Zapada.


Macronov intervju


Slanje francuskih trupa u Ukrajinu sve više interesuje francusku javnost. Svima je jasno da bi to bio mogući uvod u rat sa nuklearnom silom kakva je Rusija, dok neki u Francuskoj tvrde da na Ukrajini Macron želi pokazati snagu vođe, u susret izborima za Evropski parlament.


O ovoj temi sinoć je Macron govorio i za državnu televiziju, dok ruske trupe napreduju. „Ako bi se situacija pogoršala, bili bismo spremni da osiguramo da Rusija nikada ne dobije taj rat“, rekao je Macron, upozoravajući da svako ko zagovara „ograničenje“ pomoći Ukrajini „bira poraz“. Rekao je da je za Evropu važno da ne povlači crvene linije, koje bi signalizovale slabost i ohrabrile Kremlj da nastavi s invazijom. Odbio je dati detalje o tome kako bi moglo izgledati raspoređivanje trupa u Ukrajini. „Imam razloga da ne budem precizan“, rekao je. „Neću dati (Putinu) vidljivost.“


Macron Rusiju nije nazvao neprijateljem, već „rivalom“, dodajući da će doći vrijeme kada će se morati pregovarati sa ruskim vođom, bez obzira ko sjedi u Kremlju. Kaže da raspoređivanje trupa ne bi značilo napad francuske na rusku vojsku, jer bi odgovornost za sukob pala na Rusiju.


Macron tvrdi da bi pobjeda Rusije u Ukrajini „svela kredibilitet Evrope na nulu“ i upozorio da je taj rat pitanje sigurnosti Evrope, ponovivši stav da slanje trupa u tu zemlju ostaje kao opcija i da je važno da saveznici ne pokazuju znakove slabosti prema Kremlju. Rekao je da u ovom trenutku Francuska neće slati trupe u Ukrajinu, jer situacija to ne zahtijeva. „Ako bi se rat proširio na Evropu, to bi bio isključivi izbor i isključiva odgovornost Rusije. Ali da mi danas odlučimo da budemo slabi, da danas odlučimo da nećemo odgovoriti, to je već poraz. A ja to ne želim“, rekao je.


Rusija, Evropa i NATO saveznici


Macronova postavka o Ukrajini pokušaj je evropskog vođenja politike i upada u oči da ne spominje Sjedinjene Američke Države kao najmoćniju državu Zapada, dok zvaničnici Zapada strahuju da bi se Donald Trump mogao vratiti u Bijelu kuću. Sa druge strane, Moskvu izgleda jedino brinu američke trupe, nakon što je prošle sedmice o mogućem porazu Ukrajine govorio američki ministar odbrane Lloyd Austin pred američkim Predstavničkim domom. Austin je početkom mjeseca rekao da ako Kijev bude poražen, on vjeruje da će „NATO biti u borbi sa Rusijom“.


Ministar vanjskih poslova Rusije Sergej Lavrov kaže da je to najava sukoba. „Smisao ove izjave je da ako Ukrajina izgubi, NATO će morati da ide protiv Rusije. U frojdovskom lapsusu on je izgovorio šta su imali na umu. Prije toga su svi govorili: Ne možemo dozvoliti da Ukrajina izgubi, jer Putin neće stati na ovome i zauzet će Baltik, Poljsku, Finsku. "Ali ispada, prema otvorenoj, nedvosmislenoj izjavi gospodina Austina, obrnuto. Mi nemamo takve planove i ne možemo ih imati, ali imaju ih Amerikanci“, rekao je Lavrov.


Velika igra koja se vodi u Ukrajini nije mogla proći bez regionalne sile u usponu – Poljske. Nakon što su prvobitno iz Varšave odbacili Macronovu ideju o slanju trupa u Ukrajinu, samo desetak dana poslije čuju se drugačiji glasovi. Prošle sedmice ministar vanjskih poslova Radosław Sikorski izjavio je da „nije nezamislivo“ da NATO trupe budu raspoređene u Ukrajini. „Vojnici iz zemalja NATO-a već su u Ukrajini. Želio bih da se zahvalim zemljama koje preuzimaju taj rizik, prepoznat će se“, rekao je na obilježavanju 25 godina članstva svoje zemlje u toj vojnoj alijansi.


I Putin se ove sedmice bavio poljskim prisustvom u Ukrajini. Tokom intervjua pred predsjedničke izbore na kojima de facto nema protivnika, Putin je rekao da bi dolazak poljskih trupa u Ukrajinu bio tragičan za sve, posebno za Ukrajinu, jer se one otuda više neće povući budući da taj prostor posmatraju kao povijesno svoj i da Varšava tako želi ispraviti nepravdu koju im je učinio SSSR.


Ideju o slanju trupa u Ukrajinu Macron je već internacionalizovao kada je prije desetak dana o tome govorio i za češke medije, uoči posjete Pragu. „U odgovoru na jedno pitanje koje mi je postavljeno o slanju jedinica (u Ukrajinu) rekao sam da ništa nije isključeno. Svaka riječ se računa. Upravo sada Evropljani moraju da postave sebi pitanje da li njihova sadašnja strategija odgovara deklarisanim ciljevima. Našim demokratijama potreban je podsticaj, potrebno im je strateško buđenje“, kazao je Macron u intervjuu za jedan češki dnevnik.


Macronova najava da će možda poslati francuske trupe u Ukrajinu podijelila je Zapad. Iako su neki dali podršku takvoj ideji, primjerice baltičke države, neke druge države to odbijaju. Da li će do slanja trupa doći, odnosno da li će one biti omasovljenje ako uzmemo izjavu Sikorskog kao tačnu, ostaje otvoreno pitanje. Međutim, ono što je jasno da onako kako Macron i drugi zvaničnici zamišljaju pobjedu Kijeva i poraz Moskve, i kako Kremlj zamišlja da im susjedna država preda teritoriju, ne ostavlja puno prostora za debatu. Iz tog sraza jedna strana mora izaći poražena.



Tekst je ranije objavljen na portalu nap.ba.

 

Kommentarer


bottom of page