Pandemija koronavirusa nanijela je štetu i najsnažnijim ekonomijama poput Švicarske.
Vlada te zemlje procjenjuje da će se tamošnja ekonomija suočiti sa najvećim padom u zadnjih nekoliko decenija jer su mjere ograničenja dovele do drastičnog smanjenja proizvodnje i gubitka posla, iako će negativni ishod ipak biti manji od očekivanog, javlja Patria.
Švicarski BDP ove godine će se smanjiti za 6,2%, što predstavlja najveći pad od 1975. godine kada je zemlja bila pogođena posljedicama oscilacija cijene nafte.
Također se predviđa porast nezaposlenosti do 3,8% što je za švicarski standard visok procenat, paralelno sa padom ino trgovine, kupovne moći i sporijeg povratka kompanija u uobičajeni tempo rada.
Ipak, novije prognoze su nešto bolje od prvobitno predviđenog pada BDP-a od 6,7% kako su u aprilu prognozirali vladini ekonomisti, kao i u usporedbi sa drugim evropskim zemljama.
Organizacija za ekonomsku saradnju (OECD) predvidjela je da bi se Velika Britanija mogla suočiti sa padom od 11,5%, a slično je i sa Francuskom (11,4%) i Italijom (11,3%).
U slučaju da izostane drugi masovni talas epidemije koji bi sa sobom donio restriktivne mjere, švicarska vlada očekuje postepeni oporavak u drugoj polovici godine.
"U usporedbi sa drugim zemljama, švicarska ekonomija se pokazala prilično otpornom", tvrdi glavni ekonomist Mirabaud banke Gero Jung i objašanjava da je Švicarska vrlo brzo odgovorila na krizu sa 'masivnim' stimulusom vlade od više od 60 milijardi franaka (63,22 milijarde dolara) ili oko 10% BDP-a.
Više od 15 milijardi švicarskih franaka dobilo je u vidu hitne pomoći oko 130.000 domaćih biznisa. Oko 1,9 miliona ljudi ili 37% radne snage prijavilo se za kratkoročnu novčanu pomoć.
Vanredne mjere uvedene u Švicarskoj bile su nešto blaže nego u drugim zemljama, dok je veliki farmaceutski sektor nastavio proizvodnju jednakim tempom.