Je li Trump kupio neočekivanu Mileijevu izbornu pobjedu?

U nedjelju su Argentinci, drugi put u manje od dva mjeseca, izašli na birališta da odluče sudbinu politike predsjednika Javiera Mileija. Za razliku od septembarskih izbora, Milei je sada izašao pred birače s direktnom podrškom američkog predsjednika Donalda Trumpa i ostvario sjajan rezultat.

Foto: Javier Milei i Donald Trump

Javier Milei i njegov politički program nisu poraženi, barem do narednih predsjedničkih izbora. Samoproglašeni „anarho-kapitalista“ i „libertarijanac“, a od nekih protivnika viđen kao „krajnji desničar“, ojačao je svoje pozicije na argentinskoj političkoj sceni, uprkos predviđanjima mnogih da će međuizbori za argentinski Kongres i Senat biti početak njegovog kraja.

Naime, Argentinci su izašli na još jedne izbore koji su mogli okončati Mileijevu političku karijeru, barem kada je riječ o obećanim reformama koje mora završiti prije nego se ponovo za dvije godine pojavi pred biračima u utrci za predsjednika.

Za ove izbore dobio je „pomoć“ iz Washingtona vrijednu četrdeset milijardi dolara. Trumpova administracija je odlučila da stabilizuje argentinsku valutu pezo, Buenos Airesu da pozajmice i otvori mogućnost američkih ulaganja u Argentinu. Trump je na ovim izborima uložio i svoj politički ugled, jer je Milei važan dio američke politike prema Južnoj Americi, budući da u Argentini provodi politički i ekonomski model koji se sviđa ljudima u Trumpovoj administraciji i grupi biznismena koji stoje iza njega.

Oktobarska pobjeda

Jedan argentinski korisnik društvenih mreža, razočaran pobjedom Mileijeve stranke, napisao je da je Trump „kupio argentinske izbore za četrdeset milijardi dolara“. Ova konstatacija nije daleko od istine, jer je Milei u manje od dva mjeseca dobio više od milion glasova samo u provinciji Buenos Aires, uprkos krizama koje potresaju zemlju. Čini se da su neki Argentinci povjerovali Trumpu da će pomoći njihovoj državi da izađe iz ekonomskih kriza koje se desetljećima periodično vraćaju.

Mileijeva stranka "Sloboda napreduje" osvojila je četrdeset posto glasova, što je deset posto više od onoga što su očekivali, odnosno kako su pokazivale ankete. To je za deset posto više od peronističke opozicije, u svim stranačkim varijantama, koja je izgubila u 18 od 24 argentinske provincije, čak i u onima u kojima je vlast. Mileijeva stranka pobijedila je i u Buenos Airesu, nakon teškog poraza u septembru. Da stvar bude gora za peronističku opoziciju u nekim provincijama nisu bili ni drugi, već tek reći iza lokalnih stranaka kojima Milei sada nudi saradnju.

To znači da će Milei u Kongresu sada imati, sa svojim saveznicima, 101 od 257 mjesta. Prije nedjeljnih izbora imao je 37. U Senatu koji ima 72 mjesta, Milei će sada imati 20 senatora. Prije izbora, samo šest. To je najbolji rezultat nekog argentinskog predsjednika na međuizborima još od 1985. godine.

Izbori su pokazali da Trump ima uticaj u Argentini. Ali, to je samo dio odgovora zašto je Milei odnio ovako ubjedljivu pobjedu i zašto opozicija nije iskoristila njegove greške.

Izlaznost od 66 posto, najmanja na međuizborima u četrdeset godina, jedan je od razloga zašto opozicija nije ostvarila bolje rezultate. Zatim, septembarski izbori zasitili su stranačku bazu, a lokalni lideri i stranačko članstvo pokazali da su im bitniji izbori na kojima su oni kandidati. Naime, puno manje kandidata na glasačkim listićima na ovim izborima, u poređenju sa septembarskim, dovelo je do toga da je bila manja mobilizacija stranačke baze nego obično.

Novi Milei

Milei i njegova stranka nisu očekivali ovakav rezultat, a javnost nije očekivala Mileijev zaokret nakon izbora. Neki argentinski komentatori su složni u ocjeni da je Milei nakon ovih izbora neki „novi“ političar, jer je nakon izborne pobjede održao pomirljiv govor kakav mu nije svojstven. Uz vrlo malo kritika i teških riječi prema peronističkoj opoziciji, Milei se dugo zahvaljivao brojnim ljudima koji su mu pomogli u kampanji, a onda nudio ruku saradnje.

„Danas počinje izgradnja velike Argentine“, rekao je Milei na početku svog govora. „U naredne dvije godine biće nastavak reformi“, poručio je, jer „dva od tri Argentinca ne žele se vraćati u prošlost“.

Argentincima je rekao da „žive u najslobodnijoj državi na svijetu“ i pozvao stranke u parlamentu na saradnju u konkretnim stvarima. To se posebno odnosi na pomenute regionalne stranke i njihove guvernere, čime sebi želi stvoriti još više saveznika, vjerovatno računajući da će se peronistička opozicija, narodski rečeno, zabaviti o sebi. Nešto slično se desilo u susjednoj Boliviji, donijevši promjenu ljevičarske vlade nakon dvije decenije.

Stari Trump i dužnik Milei

Argentinski izbori imaće odjek i izvan argentinskih granica. Geopolitička važnost Argentine za Latinsku Ameriku i Antarktik dobro je poznata. Tamo se Sjedinjene Države sukobljavaju s Kinom, što je i primarni cilj mnogih vanjskopolitičkih poteza Trumpa još iz njegovog prvog mandata.

U toj bici s Kinom Trump je već zabilježio uspjehe, ali i poraze. Tako će u Argentini susjednoj Boliviji ubrzo biti uspostavljena proamerička vlada koja će bolivijske resurse ponuditi stranim ulagačima, a pogoršani su odnosi s višedecenijskim američkom saveznikom - Kolumbijom.

Trump sada vrši diplomatski pritisak na Brazil, najveću i najmoćniju državu Južne Amerike, želeći da tamošnju ljevičarsku vlast privoli na razne koncesije i potčini američkim interesima, dok naftom bogatoj Venecueli prijeti na razne načine.

Sve ovo se desilo za deset mjeseci Trumpa u Bijeloj kući. Ovakav razvoj situacije u Latinskoj Americi mnogi nisu očekivali, ali je bilo jasno da će neke od država u tom dijelu svijeta u odnosu s Trumpom morati računati na saradnju, pritiske, ucjene, prijetnje i sukobe. Naprosto, Trump nema milosti u ostvarivanju ciljeva u „američkom dvorištu“, kako ovaj dio svijeta označava „Monroeva doktrina“, koju u Bijeloj kući slijede već dva stoljeća.

Međutim, Trumpov pristup prema Argentini je nešto novo u njegovoj politici. Objašnjavajući zašto pomaže Mileija, Trump je opisao „Argentinu kao umiruću zemlju“, rekavši da „nema novca, nema ništa i da se žestoko bori da preživi“ i nastavio: „Oni umiru, je li to jasno? Oni umiru.“

Mnogi Argentinci se ne slažu s ovom Trumpovom izjavom, ali priznaju da kriza postoji. Mileijevi kritičari nisu daleko od Trumpove tvrdnje. Oni se pitaju šta će biti s Argentinom naredne godine kada na red dođe otplata dugova prema Međunarodnom monetarnom fondu i američkoj administraciji koja je intervenisala pred izbore i spasila argentinsku ekonomiju.

Milei je pobjedom na izborima dobio priliku da opoziciji pokaže da griješi, vjerovatno računajući na novu Trumpovu pomoć ako bude potrebno. Ali, kako nema „besplatnog ručka“ u politici, posebno u američkoj, pitanje je šta će Trump tražiti zauzvrat. Pored toga što je dobio još jednog dužnika i saveznika u Buenos Airesu, Trump je pokazao da i van granica Sjedinjenih Država postoje milioni ljudi koji mu vjeruju i onda kada treba podržati nekoga koga su prije dva mjeseca odbacili na izborima.

Članak je ranije objavljen na portalu nap.ba

---