top of page
  • Writer's pictureArmin Sijamić

Izbori u Poljskoj: Kaczynski protiv Tuska i nova desnica protiv nove ljevice

U nedjelju Poljaci idu na parlamentarne izbore koji su važni u euroatlantskom kontekstu, ne samo zbog rezultata i posljedica na tu centralnoevropsku silu u usponu, već i zbog rasprave o političkoj desnici i ljevici, odnosno o tome šta je ideološka podloga za tu podjelu i šta je sve prihvatljivo za ukupne odnose na Zapadu.

Foto: Donald Tusk i Jaroslaw Kaczynski

Prije dvije sedmice, predstojeće izbore u Poljskoj komentarisao je Lech Walesa, jedna od najvažnijih ličnosti u modernoj historiji te države. Bivši predsjednik i sindikalni vođa nije krio da podržava opoziciju i lidera Građanske platforme Donalda Tuska, u odnosu na Jaroslawa Kaczynskog koji vodi vladajuću stranku Pravo i pravda (PiS).


Walesa nije štedio vlast, ali ipak je jednom „šalom“, kako su navele agencije, na kraju intervjua slikovito opisao stanje u Poljskoj. „Jedina stvar koja je ranije izmišljena i koja još uvijek odgovara našem vremenu su saobraćajna pravila“, rekao je Walesa. Tako je osamdesetogodišnji bivši predsjednik opisao promjene koje su se dogodile u Poljskoj, ali i u drugim državama u kojima sve više blijedi podjela na stranke ljevice i desnice.


Prava politika u pravo vrijeme


Proteklih godina Poljska postaje sve važnija država na Zapadu. Potezi koje je PiS vukao dijelom su se poklopili sa planovima Sjedinjenih Američkih Država da ojačaju istočno krilo NATO-a, odnosno da rade sa državama „nove Evrope“ kako su neki nazvali države smještene između Baltika i Crnog mora, a koje su se posljednje uključile u političke i vojne blokove Zapada.


Proklamovani cilj Washingtona je jačanje granica NATO-a prema Moskvi, ali ono što je bilo jasno, iako nije rečeno, jeste da se tako ne samo ojačava zid prema Rusiji, već efektivno sprječava njeno povezivanje s Berlinom. Da bi to postigli potrebno je ojačati države na istoku Evrope, a Washington je posebnu pažnju posvetio Poljskoj. Tako su SAD dobile još poluga moći, a držanje Varšave od početka ruske agresije na Ukrajinu savez je dodatno ojačao.


Od 2015. godine svjedočimo rastu političke, ekonomske i vojne moći Poljske, iako je tamošnja vlada u sukobu sa Evropskom unijom. Brisel je prijetio sankcijama zbog vladavine prava i dok je na čelu Evropskog vijeća bio Tusk. Sukob sa Briselom nije naštetio vezama sa Washingtonom, pa aktuelna vlada ima podršku Josepha Bidena, baš kao i njegovog prethodnika Donalda Trumpa, uprkos potpuno različitom pogledu na demokratiju, ljudska prava, migracije...


PiS želi spriječiti ilegalne migracije, ograničiti promociju LGBT+ vrijednosti, zastupati katoličke vrijednosti, razvijati socijalne programe, sačuvati važne resurse u vlasništvu države, ograničiti uticaj Brisela i Berlina, suprotstaviti se Moskvi i Bjelorusiji, jačati saradnju sa Washingtonom...


Walesa je u pomenutom intervjuu rekao da su namjere Kaczynskog dobre, ali su njegove metode destruktivne. On kaže da stara podjela na lijevo i desno u politici više nije adekvatna i da je treba redefinisati. Posebno je bio kritičan prema kršćanskim strankama za koje je rekao da neke od njih „nemaju niti jednog vjernika među svojim članovima“.


Sa druge strane, Tusk želi bolje odnose sa Briselom i Berlinom, liberalnu politiku prema LGBT+ osobama, a da bi to postigao računa na manje stranke koje namjeravaju da sruše „neliberalnu“ vladu. Neki su primijetili da je Tuskova centristička stranka skrenula u lijevo u namjeri da privuče mlade ljude koji se opiru konzervativnim stavovima. Jedna od važnih politika Tuska i njegove Građanske platforme je zastupanje prava na abortus, računajući na podršku žena.


Izborna klackalica


Ovaj kratak pregled dijela politika dvije najveće stranke govori o onome što je Walesa primijetio. Desnica se bori za socijalne programe dok njen drugi traži ukidanje poreza, sumnjičava je prema prekograničnom povezivanju čak i sa braćom po vjeri, želi vlasništvo države na važnim sektorima u ekonomiji, dok ljevica ne obraća pretjeranu pažnju na politiku koja štiti ljude u potrebi, ne pridaje pažnju finansijskom stanju porodica sa više djece, životnim uslovima radnika i želi daljnje utapanje zemlje u međunarodne asocijacije i aktuelne političke trendove na Zapadu.


Ankete kažu da ni PiS ni Građanska platforma neće same formirati vladu, već da su prinuđeni na koaliciju u parlamentu sa 460 poslanika i 100 senatora. Vladajući PiS koji želi treću uzastopnu izbornu pobjedu, prema anketama ima od 30 do 37 posto, a Tusk sa svojom koalicijom oko 30 posto podrške.


Niz skandala u koje su bili uključeni zvaničnici vlade premijera Mateusza Morawieckog uzdrmali su popularnost PiS-a koji je na prošlim izborima imao oko polovine mjesta u oba doma. Pored toga, dio Poljaka se suočio sa ekonomskim poteškoćama, a dio je zabrinut za budućnost demokratije u zemlji. To je Tusk iskoristio i zabilježio rast popularnosti u finišu kampanje.


Da bi popravila svoj rezultat vlada je odlučila da na dan izbora organizuje referendum sa četiri pitanja. Poljake će pitati da li žele prodaju „strateških sektora u ekonomiji“ strancima, da li žele da se granica za odlazak u penziju podigne sa 65 na 67 godina, da li žele uklanjanje žice između Poljske i Bjelorusije koji sprječava nelegalne prijelaze granice te da li podržavaju „prijem hiljada ilegalnih imigranata sa Bliskog istoka i Afrike“, pod prisilom „evropske birokratije“.


Ipak, o konačnom pobjedniku odlučivaće drugi. Opozicioni demokršćanski Treći put, savez Seljačke stranke i novoosnovane stranke Poljska 2050, „lovi“ osam procenata na izborima kako bi prebacili cenzus za koalicije. Ako budu ispod cenzusa raste šansa da PiS ostane na vlasti, a njihovim ulaskom u parlament Tusku se otvara prilika za koalicionu vladu.


Nova ljevica je još jedna stranka od koje zavisi da li će Tusk dobiti mogućnost da formira vlast. Ova socijaldemokratska stranka na ove izbore izlazi u sklopu šireg dogovora koji okuplja slične stranke. Prema anketama, trebali bi dobiti oko deset posto glasova. U svom programu oni obećavaju posebne mjere za lakšu kupovinu doma, pravo da svako odluči o tome „koga da voli“, sniženje cijene hrane, organsku proizvodnju hrane, pravo na pobačaj, veće plate...


PiS računa na koaliciju sa Konfederacijom slobode i nezavisnosti koja okuplja različite grupe suprotstavljenih programa. Lider Sławomir Mentzen, ekonomista po obrazovanju, euroskeptik, kritičar pomoći Ukrajini, na ove izbore izašao je sa programom o ukidanju socijalnih davanja i penzionog osiguranja, a ranije je izjavio da želi Poljsku „bez Jevreja, bez homoseksualaca, bez abortusa, bez poreza i bez Evropske unije“. Prema anketama, oni su na oko deset posto podrške.


Poslije izbora


Moguće je da se poslije proglašavanja rezultata izbora neće znati konačni pobjednik. Naime, trenutno u donjem domu parlamenta ima dvadesetak stranaka, što pokazuje potencijal usitnjavanja stranaka, mogućnost promjene pozicija i koalicija, odnosno da će formiranje vlade biti ne samo matematička radnja sabiranja, već da je potrebna vještina pregovaranja koja bi mogla donijeti i neke neprincipijelne dogovore.


Pored toga, zemlji ostaje da se bori sa polarizacijom društva. Kaczynski kaže da bi pobjeda pronjemačkog i Briselu odanog Tuska bio „kraj“ Poljske, a premijer Morawiecki ga je nazivao „Herr Donald“ koji u Briselu služi Berlinu i čiji se politički program može pročitati u njemačkim novinama. Godinama poljske vlasti govore o krivici Berlina za Drugi svjetski rat i traže (novu) ratnu odštetu. Oni koji podržavaju Tuska kažu da zemlja sa PiS-om na vlasti klizi u diktaturu.


Na kraju, ostaju dva pitanja. Prvo se odnosi na podjelu na političku ljevicu i desnicu, odnosno šta je ono što postaje prihvatljivo u evropskim političkim okvirima. Poljski primjer govori da je lijepljenje etiketa o ideološkoj pripadnosti nekih stranaka nemoguće na dosadašnji način. I drugo, kakva je budućnost odnosa Poljske i Njemačke, članica NATO-a i EU. Da li ova kampanja na političku scenu Evrope donosi povratak tema koje je Zapad integracijama pokušao zakopati?


Tu tendenciju u odnos Poljske i Njemačke primijetio je američki general Ben Hodges koji je komandovao američkom vojskom u Evropi od 2014. do 2017. godine. On smatra da takva politika može ugroziti „koheziju NATO-a“. Ako je Hodges upravu da može biti ugrožena kohezija u NATO-u, kojim dominira Washington, stanje u EU bi moglo biti gore. Zato rezultate izbora u Poljskoj Zapad dočekuje sa posebnom pažnjom, ali nemaju svi istog favorita.




Tekst je ranije objavljen na portalu nap.ba.

 

コメント


bottom of page