Američko-danski sporazum o Grenlandu: Trump je dobio ono što Washingtonu Evropa nudi decenijama

U utorak, u New Yorku, na marginama zasjedanja Generalne skupštine Ujedinjenih nacija, potpisan je dogovor o Grenlandu. Sporazum su potpisali američki predsjednik Donald Trump, danska premijerka Mette Frederiksen i premijer Grenlanda Jens-Frederik Nielsen.

AI generisana fotografija

Ako sporazum bude potvrđen u parlamentima, a što je izvjesno, Zapad bi mogao odahnuti i sebi dati još malo prostora u kriznim vremenima, a koja su i rezultat Trumpove politike.

Pitanje Grenlanda je prijetilo da uništi temelje na kojima počivaju savezništva na Zapadu, jer je Trump govorio da će od Danske oteti to ostrvo, što nije isključivalo ni upotrebu sile.

Takav stav je šokirao evropske saveznike Washingtona, posebno Dansku koja decenijama vjerno prati američki vanjskopolitički kurs.

Trumpov (ne)uspješni performans

Da će do dogovora doći, Trump je iznenada američkoj i svjetskoj javnosti saopštio za vikend, predstavljajući to kao još jednu njegovu pobjedu u vanjskoj politici, što je popratio bombastičnim izjavama na društvenim mrežama.

U uvodu u pitanje Grenlanda Trump je svojim biračima najveće ostrvo na svijetu predstavio kao da je terra nullius, ili kao područje kojima Danska ne može da upravlja, kao mjesto na kojem nikada nije bilo nikakvog američkog prisustva. Sve to, naravno, nije tačno.

Da bi taj utisak pojačao u domaćoj javnosti, Trump je u decembru prošle godine imenovao i specijalnog izaslanika za Grenland. Republikanski guverner Louisiane Jeff Landry je na „volonterskoj“ osnovi radio na tome da „Grenland pridruži“ Sjedinjenim Američkim Državama.

Te poteze Danska i Grenland su vidjeli kao prijetnju svom suverenitetu i teritorijalnom integritetu. Evropska unija je stala uz Dansku, kao i Francuska koja je jedina nuklearna sila u ovom političkom bloku. Neke evropske države su tada poslale simboličan broj vojnika na Grenland, koji su trebali poslati poruku da je ostrvo zaštićeno i od američke vojske. Saveznici iz NATO-a, s oružjem u rukama, na Grenlandu mogli su biti na različitim stranama.

Ovakav evropski stav možda je prodrmao neke centre moći u Sjedinjenim Državama i Trumpu je tako poručeno da bi trebao napraviti korak unazad, u namjeri da spasi savezništva stara decenijama, posebno zbog toga što zvanični Washington već ima vojno prisustvo na Grenlandu i neospornu ulogu lidera Zapada.

Zapadu je mjesecima prijetila geopolitička katastrofa, ili Trumpu težak politički poraz ako ne uspije dobiti ono što je tražio. Pregovori koji su se početkom ove godine vodili u Washingtonu nisu upućivali da će Trump odustati od svoje namjere da Grenland preuzme silom.

Pobjeda danske diplomatije i potvrda američke važnosti za Zapad

Nakon što je Trump svijetu ovog vikenda saopštio da je postigao još jednu važnu pobjedu, Danci su počeli sa slavljem, barem političari i dio medija.

„Nemojte reći Trumpu da je Kraljevina Danska ta koja je pobijedila“, glasio je naslov u danskom listu „Berlingske“ u subotu, prenio je BBC. „Trump nije dobio Grenland, ali mu je bilo dozvoljeno da na društvenim mrežama proslavi 'pobjednički krug'“, napisao je dopisnik lista „Politiken“ iz SAD-a.

Plan zvaničnog Kopenhagena bio je zadržati teritorijalni integritet Danske i Grenlanda i vlasništvo nad ostrvom. Trump nije rekao da se to promijenilo. On je u utorak rekao da potpisani sporazum Washingtonu daje „trajne ovlasti nad sigurnošću i svim ostalim potrebama na tom teritoriju“ te da „niti jednom suparniku SAD-a više nikada neće biti dopušteno uspostaviti vojnu prisutnost na Grenlandu niti ondje ulagati u osjetljive sektore bez našeg izričitog pisanog odobrenja“.

Danska premijerka Frederiksen je iz New Yorka poručila da je sporazum dobar za Sjedinjene Američke Države, Dansku i Grenland i da može „trajati zauvijek“. Na Grenlandu su također bili zadovoljni i činjenicom da potpisano ne znači da ostrvo gubi pravo da postane nezavisna država.

Ako taj dogovor nema tajnih odredbi koje javnosti nisu potpisane, onda je ovo nova verzija sporazuma koji je na snazi od 1951. godine.

Neke stvari, poput one o suverenitetu, su iste kao i ranije, uz razliku da se i Grenland pojavljuje kao strana prilikom potpisivanja sporazuma. Trajnost prvog sporazuma je povezana s postojanjem NATO-a, a sada Trump tvrdi da je ta odredba prepravljena u „zauvijek“. Američka vojska ostaje na ostrvu i prema novom dogovoru gradiće i nove baze, što se može posmatrati i kao tehnička stvar uslijed promijenjenih okolnosti i razvoja potreba vojske. Odredba u novom dokumentu da niko osim članica NATO-a ne može na Grenlandu imati vojno prisustvo faktički je samo opisivanje činjeničnog stanja na teritoriju države članice ovoga vojnog saveza.

Najveća promjena, prema onome što je javnosti prezentovano, jeste dogovor da niti jedan američki rival neće moći ulagati u „osjetljive“ oblasti grenlandske ekonomije, naprimjer u rudarstvo ili infrastrukturu. Sigurnosni sporazum je tako dobio svoju ekonomsku komponentu, kojom SAD resurse Grenlanda zadržava za sebe i svoje saveznike. To Trump može upisati kao pobjedu, posebno u deklarisanoj politici kontrole nad resursima i sprječavanja jačanja Kine i Rusije.

Trumpov odnos prema saveznicima

Odatle pitanje zašto se Trump loše odnosio prema Danskoj i Grenlandu i ponižavao saveznike.

Evropski saveznici decenijama, uglavnom, ne postavljaju pitanja zvaničnom Washingtonu i slijede njegov politički kurs, svjesni važnosti Sjedinjenih Američkih Država za NATO, za sigurnost Evropske unije i sposobnosti Amerikanaca da okupe evropske države. Ono što su Danska i Grenland, odnosno evropska strana koja je stala iza njih, potpisali u New Yorku s Trumpom, potpisale bi i mnoge druge evropske države bez puno galame i sijanja podjela na Zapadu.

U svojim (i)racionalnim strahovima neke evropske države traže da američka vojska kod njih napravi vojne baze i čak donese nuklearno oružje, štiteći se od potencijalnog napada konvencionalnim oružjem, i pretvarajući sebe u metu u ratu koji bi zbrisao čitave države upravo zbog toga što imaju nečije nuklearno oružje na svojoj teritoriji. Zajednički nastup na Grenlandu u poređenju s tim je samo tehničko pitanje.

Da se Bijela kuća pod Trumpom drži drugačije prema saveznicima, onda bi dogovor o Grenlandu vjerovatno bio predstavljen kao potvrda dobrih odnosa na Zapadu. Ovako, kod onih koji vjeruju u transatlantsko savezništvo, potpisano u New Yorku tjera neke na pomisao da je Danska kapitulirala pred Trumpovim prijetnjama, dok Danci slave pobjedu nad najvećom svjetskom silom i svojim saveznikom.

Tekst je ranije objavljen na portalu nap.ba

---