U vrijeme kada inflacija dostiže najviši nivo u zadnjih 40 godina, pokušaj da se ona shvati i objasni je težak zadatak čak i za ljude koji su godinama proučavali tržišta i ekonomiju.
Inflacija se obično izražava kao godišnja promjena cijena za korpu roba i usluga. Kratkoročno, visoka inflacija može biti rezultat činjenice da ljudi imaju viška gotovine ili imaju pristup kreditima i žele da troše. Ako potrošači dovoljno željno kupuju robu i usluge, preduzeća će onda morati podići cijene jer im nedostaje zaliha. Ili kompanije mogu odlučiti da naplate više jer shvataju da mogu podići cijene i profit bez opasnosti da izgube kupce.
Ali inflacija može — i često to čini — rasti i pasti na osnovu razvoja događaja koji nemaju mnogo veze sa ekonomskim uvjetima. Naprimjer, ograničena proizvodnja nafte može utjecati na cijene benzina. Problemi u lancu snabdijevanja mogu izazvati nedostatak robe, što uzrokuje rast cijena.
Pandemija koronavirusa izazvala je dugotrajna zatvaranje fabrika i začepila transportne puteve, ali također je slučaj da potrošači ostvarili velike uštede zahvaljujući mjesecima izolacije i državnim stimulativnim mjerama, ponovo snažno troše i njihova potražnja pokreće dio inflacije i povećanja cijena.
Pogled na inflaciju širom svijeta
U SAD je indeks potrošačkih cijena (CPI), koji prati koliko potrošači plaćaju za robu i usluge, u oktobru porastao za 6,2% u odnosu na prethodnu godinu, što je najbrži rast još od 1990. Ali i drugi dijelovi svijeta ne zaostaju, pa je Eurozona zabilježila inflaciju od oko 4,1%, najviše u posljednjih 13 godina. Unutar Eurozone, Njemačka je zabilježila porast indeksa potrošačkih cijena u oktobru od oko 4,5%, što je najviše još od od augusta 1993.
U Aziji, gdje troškovi energije i sirovina također rastu, dijelom zbog potražnje u drugim dijelovima svijeta stvoren je pritisak na proizvođače, ali su do sada potrošači bili donekle pošteđeni. Kina je zabilježila rast potrošačkog indeksa od 1,5% u odnosu na prošlu godinu, dok se potrošači na mjestima poput Japana još uvijek ne suočavaju s značajnim povećanjem cijena, ćineći se gotovo imunim na ovaj globalni trend.
Druge zemlje osjećaju pritisak, a neke ekonomije u usponu mogu to osjetiti još teže. Turska je pokušava spriječiti recesiju jer se bori s velikim gubicima u vrijednosti turske lire i rastućom inflacijom. Cijene hrane i goriva pokreću inflaciju u Južnoafričkoj Republici, dok je Brazil u septembru zabilježio dvocifrenu inflaciju - više od 10% u odnosu na prošlu godinu.
Šta nas očekuje u 2022?
The Economist i Bloomberg donose dva scenarija razvoja situacija u 2022. U prvom, mjesečna inflacija bi se odmah vratila na vrijednosti od prije pandemije. Bez obzira na to, do kraja 2022. godišnja inflacija trebala bi se zaustaviti na oko 2%, što je nekada predstavljalo normalnu stopu. U drugom slučaju, potrošačke cijene bi rasle na istom mjesečnom nivou kao i 2021. Godišnja inflacija bi u takvom slučaju skočila na skoro 8% u februaru i ostala na visokom nivou.
Ovo naravno vrijedi za najjaču ekonomiju svijeta, no očekivati je da se slične stvari očekuju i na globalnom nivou, kako efekti pandemije koronavirusa budu ublaživani uz rastuću stopu vakcinacije, brže i efikasnije liječenje, poslovne adaptacije i povećanje zaposlenosti, te pooštravanje fiskalnih i monetarnih politika. U suprotnom, očekuje nas preslika tekuće godine uz značajna . pogoršanja.