• Armin Sijamić

Indija traži reformu UN: Partikularni interesi prije zajedničkih

Ovoga mjeseca Ujedinjene nacije će obilježiti važan ljubilej – 75 godina postojanja i djelovanja. Koronavirus je spriječio bilo kakvo spektakularno slavlje i spektakularne sastanke na 75. po redu sjednici Generalne skupštine UN. Godišnje zasjedanje Generalne skupštine uvijek je prilika za slanje važnih poruka od strane onih koji upravljaju svojim državama, međutim, ove godine, to je u najvećoj mjeri izostalo zbog koronavirusa. Neke države su željele iskorisiti priliku i poslati važnu poruku svijetu, a jedna od tih država je Indija.

Video poruke koje su poslali svjetski lideri, ipak, nisu imale odjek kakav obično imaju. Ovo „virtuelno“ obraćanje praznoj sali Generalne skupštine ostalo je još manje zapaženo i zbog govora američkog predsjednika Donalda Trumpa koji je optužio Kinu za širenje koronavirusa i službenom Pekingu iznio brojne zamjerke. Trump je opet "ukrao show" sa svojim oštrim porukama iznesenim na njemu svojstven način. Možda će 24. oktobar ove godine, 75. godišnjica osnivanja UN-a, biti povod da se otvori rasprava o svrsi postojanja ove organizacije, njenoj reformi i vraćanju snage i ugleda istoj. Indijski premijer Narendra Modi je proteklog mjeseca o tome već govorio, budući da ova ogromna država i dalje vjeruje u UN i traži njegovu reformu.


Modi traži mjesto za Indiju


Indijski premijer Modi je u svom dvadesetominutnom obraćanju govorio o dostignućima svoje zemlje, ali i važnosti Indije za svjetske tokove. Modi je istakao da vjeruje u UN i da je ta organizacija garant razvoja svijeta. "Kada smo bili jaki nikada nismo bili prijetnja svijetu, a kada smo bili slabi nikad nismo bili teret svijetu", poručio je Modi. U tom obraćanju vjerovatno je glavna stavka bila želja Indije da postane važan faktor odlučivanja u UN. Modi je postavio pitanje koliko ta navodna reforma UN treba da traje i kada će Indija dobiti ulogu koju zaslužuje. Indija takve reforme pokušava inicirati godinama, ali bezuspješno.


U prilog tome da Indija postane stalna članica Vijeća sigurnosti UN kojeg čine pet država (Sjedinjene Američke Države, Kina, Rusija, Velika Britanija i Francuska) sve te godine navode se dvije činjenice. Prva, da je Indija "najveća demokratija svijeta" i da na tamošnjim izborima glasa više ljudi nego što zajedno SAD i Evropska unija imaju stanovnika. A druga, da Indija sa svojih milijardu i tri stotine osamdeset miliona predstavlja drugu najmnogoljudniju naciju svijeta koja je na putu da sa prvog mjesta potisne Kinu, koja trenutno ima "samo" 35 miliona stanovnika više od Indije. Međutim, to nije dovoljno da se Indija pridruži najvažnijem tijelu UN-a, a zadnji pokušaj završio je i prije nego je bilo šansi da se realizuje. Naime, želja četiri članice Vijeća sigurnosti UN-a da im se Indija pridruži zasutavljena je kineskim vetom koje ostaje decenijama nepromijenjeno.


Nema mjesta za nove članice VS UN?


Nije Indija jedina koja želi da dobije stolicu u Vijeću sigurnosti UN. To isto žele i Njemačka kao vodeća evropska ekonomija, Japan kao treća po veličini privreda svijeta, Brazil kao najveća i najmoćnija država u Južnoj Americi koji kao kontinent nema predstavnika u ovom tijelu, zatim Afrika koja traži dva mjesta za države sa ovoga kontinenta, a od kojih je jedna sigurno Južna Afrika. Otvaranje ovoga pitanja sigurno bi dovelo i do rasprave o većinski muslimanskoj državi kao članici ovoga tijela, a što postaje poseban problem budući da bi se teško o svom predstavniku dogovorile Saudijska Arabija i Egipat kao vodeće arapske sile, Iran kao zaštitnik šiita, Turska kao značajna regionalna sila, Indonezija kao najmnogoljudnija muslimanska država i Pakistan kao jedina nukelarna sila u muslimanskom svijetu. Potom bi vjerovatno i Izrael tražio svoje mjesto kao jevrejska država i tako gotovo u nedogled.


Etika i zajedničke vrijednosti


Reforma kojoj se Indija nada, izgleda, ostaje samo san. Partikularni interesi država i ovaj put imaju prednost nad bilo kojim vrijednostima o kojima mnogi govore, a ustvari ih koriste kao poštapalicu u namjeri da svijet uvjere u ispravnost svojih stavova. Naravno, to nije novost niti iznenađenje, već je samo podsjetnik u kakvom svijetu danas živimo. Razvijanje razornih oružja od strane sve većeg broja država, pa čak i od strane nedržavnih aktera, prenaglašene razlike između država pretvara u smrtnu opasnost i za one koji nisu uključeni u neki spor.


Indijski napor da se otvori dijalog o reformi UN-a, stoga, zaslužuje pažnju koju ni ovaj put neće dobiti od strane onih koji presudno utiču na svjetske političke i ekonomske procese. Dogovor o ovakoj važnoj temi za ukupne svjetske odnose može imati presudan značaj, posebno za odnose u multipolarnom svijetu koji je već sada realnost, iako je i dalje najveća sila na svijetu oličena u američkoj državi i njenim saveznicima. Američka podrška Indiji, barem deklarativna, da postane članica Vijeća sigurnosti UN-a govori i o snazi i fleksibilnosti ove države u ovom važnom pitanju, dok u isto vrijeme odgovornost se prebacuje na Kinu koja nije spremna odstupiti od svojih pozicija u Ujedinjenim nacijama, iako je jedna od vodećih država koje zagovaraju važnost ove svjetske organizacije. Kineska vezanost za Svjetsku zdravstvenu organizaciju (WHO) je natjerala Trumpa da prekine finansiranje iste.


Sve to ukazuje da u današnjem svijetu, pored svih naučnih i ekonomskih dostignuća, teško se može govoriti o ozbiljnim političkim agendama koje uključuju najveće nacije na svijetu. Indijsko insistiranje da promijeni ono što je sve ove decenije nepromjenljivo dobar je nauk za sve one koji još uvijek vjeruju da će realpolitiku potisnuti bilo kakve vrijednosti u bliskoj budućnosti. Indija, u isto vrijeme, neodstupa od sličnih praksa u odnosima prema drugim državama. Indijski odnosi sa susjednim Pakistanom i Kinom možda su dokaz da Indija kao velika sila ni sama nema koncept kako bi svijet idealpolitike izgledao i onda kada bi neko želio graditi isti. Preciznije, pitanje je da li bilo koja velika sila ima održiv koncept međunarodnih odnosa koji isključuju konflikte sa drugačijim od sebe.



DrugaStrana.info

Druga strana vijesti

 

Newsletter

  • Twitter
  • Facebook
  • RSS

© 2020 by Druga strana. 

Sva prava zadržana. Zabranjeno preuzimanje sadržaja bez dozvole izdavača.

A blog by A.Sijamić & S.Mirvić. Proudly made in Bosnia and Herzegovina.