• Armin Sijamić

Ukrajina pokušava dobiti podršku Latinske Amerike

Ukrajinski predsjednik Volodymyr Zelenskyy mjesecima pokušava probuditi svjetsku javnost i dobiti podršku za svoju zemlju. Jedan od načina su i njegovi vatreni govori koji se putem video-linka emituju na različitim skupovima i forumima. Njegovo obraćanje na 52. zasjedanju Organizacije američkih država (OEA) izazvalo je veliko interesovanje javnosti u državama učesnicama, a posebno u Latinskoj Americi kojoj je njegov govor, pun historijskih paralela, bio prije svih namjenjen.

Volodymyr Zelenskyy u obraćanju Skupštini OEA / foto OEA


Još jedno zasjedanje Organizacije američkih država održano je u sličnom tonu kao i ona ranija – snažne podjele teško je ostaviti po strani. Delegacije trideset države iz Sjeverne, Srednje i Južne Amerike pozdravio je u Limi peruanski predsjednik Pedro Castillo koji je zvučao i izgledao dosta drugačije od onoga kakvog ga javnost prepoznaje. Nije nosio tradicionalnu peruansku odjeću i šešir, već je ovaj put svoje odjevanje, na iznenađenje mnogih, prilagodio ustaljenim normama na sličnim međunarodnim skupovima. Domaćin Castillo je održao govor u kome se osvrnuo na regionalne i globalne probleme, ali to ipak nije bilo dovoljno da zauzme naslovnice mnogih medija.


To je uspjelo ukrajinskom predsjedniku koji je na engleskom jeziku govorio putem video linka, tražeći pomoć zemalja članica OEA u otporu ruskoj agresiji. Zelenskyy nije slučajno za svoje obraćanje odabrao upravo ovu organizaciju koja okuplja zemlje smještene između Kanade i Sjedinjenih Američkih Država i Argentine i Čilea. Te zemlje, posebno one španskog govornog područja, imaju dugu historiju odnosa sa Moskvom. Zelneskyy je upravo tu tražio diplomatsku podršku ovih zemalja, a kasnije i njihovo okretanje od saradnje sa Rusijom i uvažavanja narativa iz Kremlja.


Ovo je izuzetno teško postići i zbog stvari koje nemaju veze sa Ukrajinom. Naime, određeni broj zemalja Latinske Amerike često će stati na suprotnu stranu u odnosu na Washington kojeg smatraju osnovnim izvorom problema u regiji. Ruska agresija na Ukrajinu tako je postala još jedna tema oko koje nema jedinstva u Latinskoj Americi. Osudi agresije u Ujedinjenim nacijama pridružile su se gotovo sve zemlje Latinske Amerike, ali je u daljnjim glasanjima u New Yorku bilo sve više onih koje su neutralne, ili koje nisu pristupile glasanju. Međutim, pogrešno bi bilo reći da je bilo ko od njih, osim Venecuele i Nikaragve, otvoreno podržavao Rusiju. Naime, ukrajinski rat se u velikoj mjeri ne dotiče svakodnevnog života u Latinskoj Americi koja se suočava sa ekonomskom krizom nastalom pojavom koronavirusa. Odatle je držanje tih zemalja, ustvari, vaganje između podrške međunarodnim normama i pojedinačnih interesa država koje kao saveznike vide SAD, Rusiju ili Kinu.


Šta bi rekli Bolívar, José de San Martín ili Hidalgo?


Znajući sve ovo navedeno Ukrajina se pripremila više nego dobro i proučila historiju Latinske Amerike. Govor ukrajinskog predsjednika bio je usmjeren na emocije miliona ljudi u tom dijelu svijeta, povlačeći paralele između oslobodilačkih ratova tamošnjih naroda i današnje borbe Ukrajine da se odupre Rusiji.


„Činimo sve, baš sve, da okončamo dugačku listu ukrajinskih žrtava koje proizvodi Rusija. To je razlog zašto vam se obraćam. Trebamo vašu pomoć“, rekao je Zelenskyy na početku svog govora i onda „zaronio“ u historiju Latinske Amerike. „Na čijoj strani bi bio Simón Bolívar u ratu koji je Rusija pokrenula protiv Ukrajine? Koga bi podržao José de San Martín? Prema kome bi simpatije imao Miguel Hidalgo? Mislim da oni ne bi pomogli nekoga ko pljačka manju zemlju kao tipični kolonizator“, poentirao je ukrajinski predsjednik.


Ovakav govor pažljivo je pripremljen i sve one koji barem površno poznaju historiju Latinske Amerike vratio je u vrijeme brojnih ratova za nezavisnost, revolucije i vrijeme formiranja nacionalnih država. Čuveni Simón Bolívar predvodio je borbu za nezavisnost niza zemalja koje postoje danas, poput Venecuele, Kolumbije, Perua, Ekvadora, Boliviji i Paname. Njegov nadimak „Oslobodilac“ dovoljno govori o tome ko je ovaj čuveni revolucionar i borac protiv španske imperije i kolonijalizma. José de San Martín je nacionalni heroj u Argentini, Peruu i Čileu i također borac protiv španske imperije. Miguel Hidalgo se u Meksiku smatra „Ocem nacije“ koji se borio u ratu za meksičku nezavisnost. Drugim riječima, Zelenskyy traži pomoć Latinske Amerike u borbi protiv ruske imperije, kolonijalizma i izražava želju Ukrajinaca da se izbore za slobodnu i nezavisnu državu.


„Rusija je poslala vojsku u našu zemlju da bi nas pretvorila u koloniju, kao u doba imperija. Ali milioni Ukrajinaca brane svoju slobodu i svoju zemlju i neće dozvoliti da ih Rusija vrati u ta nepravedna vremena. Ne sumnjamo da ćemo pobjediti u ratu, a to dokazuju svakodnevne pobjede i desetine oslobođenih gradova“, rekao je ukrajinski predsjednik Zenelnskyy.


Zatim se zahvalio mnogim zemljama na dosadašnjoj podršci Ukrajini i osudi Rusije, ali i dodao da to nije dovoljno i da Ukrajini treba dodatna podrška. Zamolio je sve prisutne da osude „agresivnu politiku“ Rusije i da Rusiji oduzmu status posmatrača u ovoj organizaciji, tvrdeći da Rusija troši milijarde dolara na godišnjem nivou da širi propagandu u zemljama članicama OEA s ciljem nametanja svog narativa. Zatim je tražio da države prekinu poslovanje sa ruskim kompanijama i pojedincima i na kraju zatražio od „običnih ljudi“ da šire istinu o ovome ratu. Svoj govor je završio na španskom jeziku sa uzvikom „živjela sloboda“.


Daleki rat i američki saveznik


Govor ukrajinskog predsjednika izazvao je veliku pažnju medija, ali i građana koji su o tome diskutovali na društvenim mrežama. Mnogi podsjećaju da je se Latinska Amerika uvijek držala daleko od evropskih ratova i da to tako treba ostati, a neki su pozvali na solidarnost i zaštitu Ukrajine u skladu sa međunarodnim pravom. Oni kojima je Moskva bliža nego Washington pitali su se zašto kao primjer Zelenskyy nije uzeo Guantanamo kojeg je od Kube uzeo SAD, ili primjer Foklandskih ostrva koje je od Argentine uzelo Ujedinjeno Kraljevstvo. Međutim, takva usporedba bi opet išla u korist Ukrajine, jer se mnoge zemlje Latinske Amerike snažno opiru bilo kakvom stranom intervencionizmu, a jedna od njih je i Venecuela koja snažno podržava Kubu i trenutno Rusiju koja nastoji uzeti teritorij od susjedne države. Također, treba primjetiti da je i dobar dio medija ovaj govor ukrajinskog predsjednika ignorisao, baš kao i zasjedanje pomenute regionalne organizacije.


Isključivanje Rusije iz međunarodnih tokova u većem dijelu razvijenog svijeta traje mjesecima. Rusiji su zatvorena brojna vrata, ali još uvijek nisu sva u Latinskoj Americi. Duge i jake veze koje Moskva ima sa ovim dijelom svijeta, posebno sa pojednim ljevičarskim pokretima koji se bore protiv SAD, teško je pokidati, mada su nastali ozbiljni problemi nakon što su se mnoge ljevičarske vlade (Peru, Čile, Urugvaj i Argentina) svrstale u Ujedinjenim nacijama na stranu Ukrajine. Potiskivanje Rusije iz Latinske Amerike težak je posao, ali je očigledno da su u Kijevu procijenili da se i ovo pitanje mora pokrenuti, iako je krajnji ishod neizvjestan i teško je očekivati da će se zemlje u ovome dijelu svijeta ponašati kao one u Evropi i uvesti sankcije koje će pogoditi i njih same. Pored tradicionalne neutralnosti u evropskim sukobima koju Latinska Amerika pokušava da zadrži duže od stoljeće te jakih veza ovog dijela svijeta sa Moskvom i Pekingom, za Ukrajinu otežavajući faktor je i prijateljstvo sa SAD.


Rusija je zahvalna dijelu zemalja Latinske Amerike na ovakvom stavu, ali stvarna korist od toga u ovome trenutku je mala. Naime, ove zemlje su predaleko od Rusije, a međusobna trgovina je skromna. Preciznije bi bilo reći da neke zemlje u ovome dijelu svijeta (Venecuela, Nikaragva ili Kuba) više trebaju Rusiju nego Rusija njih, posebno u segmentu odbrane. Stoga je očigledno da je u ovome momentu nešto drugo u pitanju, a što je spomenuo i Zelenskyy u svom govoru. Naime, u Latinskoj Americi trenutno traje borba za narativ o ukrajinskom ratu i stav Rusije preko mnogobrojnih medija se čuje glasnije nego u Evropi. Završavajući svoj govor Zelenskyy je tražio od naroda Latinske Amerike da „šire istinu“ o ratu u Ukrajini. „Što je veća podrška onima koji se bore za slobodu i nezavisnost, to će sloboda uopšte biti jača u svijetu i brže ćemo se kretati kao oslobađanju naše zemlje od ruskih osvajača“, poručio je Zelenskyy narodu i liderima Latinske Amerike.