• DS

Pretjerana stanogradnja srušila cijene nekretnina u Budvi

Luksuz i ekskluzivnost nisu više odlike turističke Budve, grada u kome se ostvaruje više od polovine ukupnog turističkog prometa u zemlji. Bogati, poznati i slavni zaobilaze Budvu koja je postala sinonim za masovnost, prosječnost i jeftinoću u svim oblicima ponude, piše crnogorski Monitor.


Istraživanje ugledne međunarodne agencije za promet i upravljanje nekretninama Colliers International, sa kancelarijom u Podgorici, o stanju na tržištu nekretnina u Crnoj Gori, koje je nedavno objavljeno u Vijestima, pokazalo je kako se u Budvi, takozvanoj prijestonici crnogorskog turizma, desilo ono na šta su mnogi  godinama upozoravali. Pretjerana stanogradnja na prostoru ove opštine uništila je  njen turistički potencijal, ekskluzivitet i prestiž koji je imala zahvaljujući prirodnim svojstvima, predivnim plažama sa očuvanim neizgrađenim zaleđem. Galopirajuća urbanizacija koja je posljednju deceniju zahvatila prostor budvanske rivijere, tokom koje su izgrađeni milioni kvadrata, uglavnom komercijalne namjene, sa nebrojenim stanovima i poslovnim prostorima, uzela je danak, ocjenjuje ovaj crnogorski medij.

Istraživanja govore kako Budva više nije elitna turistička lokacija u kojoj cijene usluga, smještaja ili stanovanja diktira njena pozicija na turističkom tržištu.


Luksuz i ekskluzivnost nisu više odlike grada u kome se ostvaruje više od polovine ukupnog turističkog prometa u zemlji. Bogati, poznati i slavni zaobilaze Budvu koja je postala sinonim za masovnost, prosječnost i jeftinoću u svim oblicima ponude. Budva je postala „eldorado“ za  pripadnike moćnog građevinskog lobija koji je krojio plansku politiku prema svojim potrebama na štetu turizma i budućnosti grada. To najbolje ilustruju objavljene cijene kvadrata stanova u novogradnji po kojima su stanovi u Budvi, poslije bara Bara i Ulcinja – najjeftiniji na primorju.

Riječ je o istraživanju u koje nisu uključeni luksuzni kompleksi Porto MontenegroPorto Novi i Luštica, kao ni objekti na prvoj liniji do mora, koji se još  poigravaju sa enormnim cijenama kvadrata u svojim građevinama. Istraživanje stanogradnje se odnosi na 2019. i prve mjesece 2020. godine, upoređivanjem u odnosu na 2018., prema kojem je došlo do rasta cijena za nepunih jedan posto.

Elita seli u Tivat


Prosječna postignuta cijena u novogradnji u Budvi bila je 1.600 eura po kvadratu, niža nego u Bečićima, gdje je dostignuto 1.950 eura po m2. Tivat prilično premašuje budvanske prilike, prosječna cijena kvadrata u najmlađem primorskom gradu iznosila je 2.820 eura. To ukazuje na spremnost kupaca da plate višestruko veću cijenu stana u Tivtu, malom gradu, koji postaje stjecište bogataša, zahvaljujući izgradnji luksuzne marine i stambenog naselja Porto Montenegro. Za razliku od prenatrpane Budve u kojoj je vrijedan prostor devastiran brojnim soliterima nabacanim bez vidljivog reda i ujednačene arhitekture, bez zelenila, parkova i trgova, Tivat se razvija odmjereno i sa stilom, konstatuje Monitor.


Skuplji je i Kotor od Budve. Cijena po kojoj se može kupiti stan u novogradnji u Kotoru iznosi 1.970 eura po m2. Slično je i u Herceg Novom gdje prosječna cijena od 1.600 eura za kvadrat stagnira od prošle godine. U Baru je iznosila 1.420 eura, dok je najniža u Ulcinju, od 1.000 do 1.190 eura.


Impozantna ponuda stanova u Budvi nije dovoljna?


Ponuda stanova u Budvi je impozantna i konkurencija je velika. Tačna evidencija izgrađenih stanova u posljednjoj deceniji ne postoji. Iako se radi o desetinama hiljada stanova koji su mahom prazni tokom zimskog perioda, zbog čega Budva podsjeća na grad duhova u kome su cijeli blokovi zamračeni, bez stanara.


Uprkos konstantnom padu cijena stanogradnja ne prestaje. Naprotiv, kao da doživljava ekspanziju. Gradi se na svim pozicijama, u centru grada kao i na periferiji. Niču novi stambeni kompleksi u budvanskom polju, na okolnim brdima i selima. Trenutno su aktivna gradilišta na ekskluzivnijim lokacijama, u blizini Starog grada i u zaleđu Slovenske plaže. Niko više ne zida klasične hotele, obično su to kombinacije apartmansko-hotelskih sadržaja, sa jedinicama namijenjenim tržištu, kao načinu finansiranja investicije. 


Na liniji duž obale ustanovljeno je pravilo zidanja od 10 do 15 spratova, čime se uz Slovensku plažu podiže svojevrstan kineski zid, kojim se obala i more fizički odvajaju od gradskog naselja. U objektima na prvoj liniji do mora cijene kvadrata dostizale su vrtoglave sume. U kompleksu Porto Budva, primjera radi, u ponudi je stan od 150 do 200 kvadrata po cijeni od milion eura. Prosječna cijena kvadrata u ovom stambeno-poslovnom objektu je oko 3.500 eura. Da li će se situacija izmijeniti nakon izostanka potražnje i zamrzavanja tržišta zbog pandemije corona virusa, znaće se ubrzo, zaključuje Monitor.



Tags: #CrnaGora, #Budva, #turizam, #ekonomija, #Tivat, #stanogradnja

DrugaStrana.info

Druga strana vijesti

 

Newsletter

  • Twitter
  • Facebook
  • RSS

© 2020 by Druga strana. 

Sva prava zadržana. Zabranjeno preuzimanje sadržaja bez dozvole izdavača.

A blog by A.Sijamić & S.Mirvić. Proudly made in Bosnia and Herzegovina.