• DS

Kako se ruska privreda snalazi pod tehnološkim sankcijama?

Ruske kompanije gurnute su u tehnološku krizu zapadnim sankcijama koje su stvorile ozbiljna uska grla u opskrbi poluprovodnika, električne opreme i hardvera potrebnih za održavanje podatkovnih centara širom zemlje.

Većina najvećih svjetskih proizvođača čipova, uključujući Intel, Samsung, TSMC i Qualcomm, u potpunosti su zaustavili poslovanje s Rusijom nakon što su SAD, Velika Britanija i Europska unija nametnule izvozne kontrole proizvoda koji koriste čipove izrađene ili dizajnirane u SAD ili EU.


To je stvorilo manjak jednostavnijih čipova koji se koriste u proizvodnji automobila, kućanskih aparata i vojne opreme. Opskrba naprednijim čipovima, koji se koriste u najsavremenijoj potrošačkoj elektronici i kompjuterskom hardveru, također su ozbiljno smanjene, a sposobnost domaćih kompanija da uvoze stranu tehnologiju i opremu koja sadrži ove čipove - uključujući pametne telefone, mrežnu opremu i servere - drastično je poremećena.


Veliki kineski proizvođači telekomunikacijske opreme Huawei zamrznuo je, a vodeći proizvođač dronova DJI, potpuno prekinuo svoje operacije u Rusiji kako ne bi bili pogođeni američkim sankcijama u vezi s ratom u Ukrajini. Iz DJI je više puta rečeno da se protive bilo kakvoj vojnoj upotrebi svojih proizvoda.


Huawei je od kraja marta ove godine prestao sklapati nove ugovore za isporuku mrežne opreme ruskim operaterima, navodi se u članku ruske novinske kuće Izvestia od 1. aprila, citirajući anonimne izvore iz Huaweijevih poslovnih partnera.


Huawei je bio na meti nekoliko američkih sankcija od 2019. kada je Trumpova administracija smatrala da proizvodi te kompanije predstavljaju rizik za nacionalnu sigurnost. Nametnuta ograničenja blokirala su Huawei u pristupu hardverskim komponentama i uslugama u SAD, a globalne isporuke Huaweijevih pametnih telefona pale su za više od 40% do kraja 2020. godine.


"Bolna strukturalna transformacija"


Zamah zapadnih sankcija bez presedana zbog invazije na Ukrajinu tjera Rusiju na, kako šefica Centralne banke Elvira Nabiullina kaže, bolnu "strukturnu perestroiku" domaće privrede.


Budući da zemlja ne može izvoziti velik dio svojih sirovina, uvoziti kritičnu robu niti pristupiti globalnim finansijskim tržištima, ekonomisti očekuju da će bruto domaći proizvod Rusije ove godine biti umanjen za više od 12%.


Kontrola izvoza tehnologija koja mogu biti korištene i za civilne i vojne namjene vjerovatno će proizvesti neke od najozbiljnijih i najtrajnijih učinaka na rusku privredu. Najveće telekomunikacijske kompanije u zemlji neće imati pristup 5G opremi, dok će se tehnološki lideri, pretraživač i portal Yandex, društvena mreža VKontakte (VK) i navjeća ruska banka Sberbank, naići na zid zbog smanjene mogućnosti za proširenje usluga svojih podatkovnih centara.


Rusiji općenito nedostaje ono što zovemo napredni tehnološki sektor, tako da ruska tehnološka industrija troši nešto manje od 1% ukupne količine svjetskih poluprovodnika. To bi značilo da su sankcije koje se odnose na tehnologiju imale tek neposredan utjecaj na zemlju nego što su slične kontrole izvoza imale na Kinu, kada su uvedene 2019. godine.


Iako Rusija ima nekoliko domaćih kompanija za proizvodnju čipova, a to su JSC Mikron, MCST i Baikal Electronics, ruske grupe su se i ranije oslanjale na uvoz značajnih količina gotovih poluprovodnika od stranih proizvođača kao što su SMIC u Kini, Intel u SAD i Infineon u Njemačkoj. MCST i Baikal su se uglavnom oslanjali na postrojenja u Tajvanu i Europi za proizvodnju čipova koje su sami dizajnirali.


Još krajem prošle godine, Sberbank je izašao sa informacijom da su Elbrus-8C čipovi koje su koristili u bankomatima, a koje je razvio MCST, imali "katastrofalno" neuspjele testove, odnosno da su njihova memorija, brzina procesiranja i kapacitet propusnosti "neprihvatljivo ispod onih koje je razvio Intel".


Pogled prema Kini


Za nešto duže od pola godine, teško da se mogu dogoditi spektakularni pomaci, pa stoga, Kremlj mora biti izuzetno kreativan. Rusija je ovog mjeseca uvela uvoznu shemu prema kojoj je tvrtkama dopušteno "paralelno uvoziti" hardver

preko neovlaštenih opskrbnih lance na "sivom tržištu", kupujući zapadne proizvode od preprodavača u Aziji i Africi preko brokera ili kupujući direktno od proizvođača koji ne mare previše za patente i autorska prava. Ali globalna nestašica čipova i ključnog IT hardvera znači da su čak i ti kanali presušili.


Ruski dužnosnici također su istraživali premještanje proizvodnje u Kinu, ali malo je dokaza da bi se Pekingu mogla svidjeti ova ideja. Kršenje zapadnih sankcija nije u nacionalnom interesu Pekinga jer bi vjerojatno ugrozilo vlastiti pristup stranoj tehnologiji na koju se još uvijek neugodno oslanja. Opskrba Rusije bilo kojom tehnologijom koja potpada pod pravilo o tehnološkim sankcijama ugrozila bi vlastite tehnološke ambicije Kine i poremetiti kineski politički i ekonomski program "Made in China 2025." koji ima za cilj restrukturiranje privrednih i tehnoloških lanaca koji služe interesima te zemlje.