Na inicijativu grupe francuskih senatora 25. novembra ove godine u Gornjem domu francuskog parlamenta razgovaraće se o tome da li Francuska treba da prizna Nagorno Karabakh kao nezavisnu državu.
Nakon što je polovinom oktobra nacrt rezolucije o priznavanju Nagorno Karabakha kao nezavisne države predstavljen u Donjem domu francuskog parlamenta, sada će se o tome dokumentu govoriti i u Senatu. Kako javljaju armenski mediji, grupa francuskih senatora koje predvodi republikanac Bruno Retailleau će pred to tijelo iznijeti inicijativu da se prizna Republika Artsakh (armenski naziv odmetnute azerbejdžanske pokrajine Nagorno Karabakh) kao nezavisna država. Na web stranici francuskog Senata je potvrđeno da će se o tome raspravljati 25. novembra ove godine.
Retailleau, francuski desničar, izjavio je da će "samo priznavanje nezavisnosti biti pouzdana garancija za prava i slobodu stanovnika Nagorno Karabakha pred turskim islamističkim ekspanzionizmom."
Ova najava je u Armeniji dočekana pozitivno kod dijela medija, iako Senat može imati samo savjetodavnu ulogu u ovome pitanju, jer to nije njihova isključiva nadležnost. Međutim, upozoravaju pojedini autori, da bi ovakva politika dijela francuskih političkih elita mogla biti ozbiljnija ukoliko se o tome bude govorilo i u tijelima Evropske unije.
Podsjetimo, Nagorno Karabakh je dio međunarodno priznatog Azerbejdžana, a nezavisnost ovoga dijela te zemlje nikad nije priznala ni Armenija, a ni tamošnje vlasti nikad nisu proglasile nezavisnost.
Lavrov: Povrijeđen ponos
Mirovni sporazum kojeg su 9. novembra ove godine postigle Armenija i Azerbejdžan pod pokroviteljstvom Rusije, čini se, nije blagonaklono dočekan u nekim državama. Tako barem tvrdi ruski ministar vanjskih poslova Sergey Lavrov. Kako prenosi ruska agencija Tass, Lavrov je izjavio da je Sjedinjenim Američkim Državama i Francuskoj "povrijeđen ponos", nakon što je Rusija sa Armenijom i Azerbejdžanom postigla sporazum o okončanju borbi u Nagorno Karabakhu.
"U mojim kontaktima sa sa američkim i francuskim kolegama, kao i u kontaktima predsjednika Putina i predsjednika Macrona o Nagorno Karabakhu u posljednjih nekoliko dana, jasno je da je ponos povrijeđen, a to je tužno", rekao je Lavrov u intervjuu za rusku televiziju RT.
Lavrov je dodao da tokom kontakata sa francuskim ministrom vanjskih poslova Jean-Yvesom Le Drianom pokušao potcrtati važnost sigurnosti za tamošnje stanovništvo. "Pokušao sam mu objasniti našu zabrinutost da ljudi ostanu živi, da ne napuštaju svoje domove te da broj izbjeglica i raseljenih osoba ne dostigne velike brojeve", rekao je Lavrov. Bilo je "neprimjereno i neetično sa stanovišta osnovne ljudske etike" imati zahtjeve u situaciji kad je svaki minut mogao značiti nečiji život, zaključio je Lavrov.
Ruski dogovor i uticaj Turske
Čini se da je Rusija o pomenutom dogovoru konsultovala jedino Tursku, koja je snažno podržala Azerbejdžan, iako se Turska u samom dokumentu ne pominje. Međutim, kasnije je potvrđeno da će turske snage biti raspoređene na terenu, a sporazumom je dogovoreno da će tamo biti raspoređne ruske snage.
Ovakav rasplet situacije na Kavkazu u kome glavnu riječ vode Rusija i Turska, očito nije se svidio zvaničnom Parizu. Mjesta za pregovaračkim stolom ovaj put nije bilo za Francusku. O jačanju turskog uticaja u ovome, ali i drugim dijelovima svijeta i istovremenom slabljenju uticaja Francuske ranije smo detaljnije pisali.
O važnosti Kavkaza za velike sile, također smo ranije pisali, baš kao i o pomenutom sporazumu kojim je privremeno zaustavljen sukob u Nagorno Karabakhu.